Vlada Armenije proglasila je ratno stanje i objavila opću mobilizaciju zbog eskalacije sukoba u Nagorno-Karabahu, javlja Tanjug.

Premijer Armenije Nikol Pashinyan rekao je da su oružane snage Azerbejdžana pokrenule ofanzivu u pravcu regije Nagorno-Karabah i da odbrana situaciju uspješno drži pod kontrolom.

On je pozvao međunarodnu zajednicu da osigura da se Turska ne uključuje u sukobe Armenije i Azerbedjžana oko Nagorno-Karabaha, ocjenjujući da bi ponašanje Turske moglo imati destruktivne posljedice po Južni Kavkaz i susjedne regione.

Ministarstvo odbrane Armenije saopćilo je da su njihove snage srušile dva azerbejdžanska helikoptera i tri drona kao odgovor na napade za koje su rekli da su počeli u 4:10 sati po GMT-u. Cilj napada bila su civilna naselja, uključujući regionalno središte Stepanakert, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

"Naš će odgovor biti proporcionalan i vojno vodstvo Azerbejdžana snosi punu odgovornost za stanje", navodi se u izjavi armenskog ministarstva obrane.

Međusobne optužbe

Ministarstvo odbrane Azerbejdžana saopćilo je da je počelo vojnu operaciju duž "linije dodira", ničije zemlje koja razdvaja snage koje podržava Armenija od azerbajdžanskih snaga u regiji, objavile su ruske novinske agencije.

Ministarstvo je reklo da je azerbejdžanski helikopter srušen, no da je posada preživjela.

Predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev rekao je da ima poginulih i ranjenih među civilnim stanovništvom i među vojnicima i poručio da "Azerbejdžan neće ostati nijem na djelovanje Armenije".

"Armenske snage su jutros počele da pucaju na položaje vojske Azerbejdžana i naselja u raznim pravcima duž linije razdvajanja. Vatra je otvarana iz različitog oružja, uključujući ono velikog kalibra. To je još jedna vojna provokacija Armenije", rekao je Aliyev, prenosi Sputnjik.

"Trenutno su u toku napadi na položaje protivnika, uništena je vojna tehnika", dodao je.

Državna azerbejdžanska služba za mobilizaciju saopćila je da opća mobilizacija nije neophodna, jer je vojska opremljena u potpunosti, prenosi Tanjug, pozivajući se na TASS.

U azerbejdžanskoj službi ističu da se javlja i veliki broj dobrovoljaca.

Pojačani granični sukobi

Dvije bivše sovjetske zemlje dugo su bile su sukobu zbog otcijepljene azerbajdžanske većinski armenske regije Nagorno-Karabaha, a granični sukobi pojačali su se proteklih mjeseci.

Armensko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je "agresiju vojno-političkog vodstva Azerbajdžana" te reklo da će armenska strana primjereno vojno i politički odgovoriti.

Etnički Armenci u Nagorno-Karabahu proglasili su nezavisnost za vrijeme sukoba koji je izbio nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Iako su 1994. dogovorile prekid vatre, Azerbajdžan i Armenija jedna drugu optužuju za napade oko Nagorno-Karabaha i duž državne granice između dviju zemalja.