Piše: Jasmin Agić

U svakoj velikoj i samosvjesnoj kulturi čak i obično spominjanje pravopisa važan je društveni događaj, a u kulturama koje su brojem svojih govornika relativno male izrada, a zatim i objavljivanje jednog takvog leksikona zahtjevan je poduhvat.

Kada je univerzitetski profesor lingvistike Halid Bulić obznanio da je u pripremi izdavanje novog pravopisa, koji je sačinio u koautorstvu s Refikom Bulićem, razgovor se nametnuo kao prirodna potreba, jer javnost sada najviše zanima koji su noviteti u normiranju bosanskog jezika i na koje su dijelove opsežne jezičke građe autori stavili naučni naglasak. Izdavač Pravopisa je Institut za bosanski jezik i književnost iz Tuzle, prenosi Al Jazeera Balkans.

U bogatoj karijeri Bulić je objavio niz članaka u najprestižnijim naučnim časopisima. Osim toga, objavio je i knjige Iz morfologije i sintakse savremenog bosanskog jezika, Teme iz lingvističke bosnistike, Pragmatički aspekti romana Ponornica Skendera Kulenovića, Pragmatika, Nove teme iz lingvističke bosnistike.

Od 2013. godine predaje na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Uskoro izlazi novi pravopis bosanskog jezika, čiji ste koautor. Kako ste i sami na jednom mjestu rekli, on nastaje unutar kulture koja ima tradiciju pravopisnog normiranja. Šta su novine pravopisa koji priređujete?

– Novi pravopis bosanskog jezika, radnog naslova Bosanski pravopis, jedna je od planiranih izdavačkih aktivnosti Instituta za bosanski jezik i književnost u Tuzli za 2020. godinu. To je stručni i profesionalni izazov, na kojem radim zajedno s profesorom Refikom Bulićem sa Univerziteta u Tuzli. Još je rano da se govori o pojedinačnim rješenjima, ali definitivno će biti određenih razlika u odnosu na ranije pravopise bosanskog jezika. Pravopisne ćemo preporuke prirediti u skladu s trenutnim stanjem i svojom vizijom razvoja ortografske norme bosanskog jezika u budućnosti, imajući u vidu raširenost pojedinih rješenja, tradiciju pisanja, gramatičke karakteristike pojedinih riječi, simboličku vrijednost određenih rješenja te mnoge nove potrebe koje se pojavljuju pred onima koji pišu na bosanskom jeziku.

U ovom trenutku možemo sa sigurnošću reći da će razlika biti i u makrostrukturi knjige, i u pojedinim rješenjima. Sigurno je da je ovo pravopis bosanskog jezika, ne usporedni ni "mješoviti", a za sada ga možemo opisati kao moderan, opsežan i praktičan. Pod moderan podrazumijevamo da je namijenjen savremenom čovjeku i okrenut budućnosti, s riješenim pravopisnim problemima koji se tiču novih tehnologija, savremenog posuđivanja i dubleta koji se pojavljuju u vezi s tim. Pod opsežan podrazumijevamo da sadrži sve što treba sadržavati, odnosno da teži da pokrije sve pravopisne nedoumice, posebno one koje su slabije razmotrene u ranijim pravopisima, kao što je, naprimjer, veoma razvijena i nedovoljno ujednačena islamska terminologija. Pod praktičan podrazumijevamo da će biti pregledan i lahak za snalaženje, s potrebnim poveznicama i uputama za kretanje unutar knjige i da će imati akcentiran pravopisni rječnik.

Šta podrazumijevate kad kažete da ovo neće biti ni usporedni ni 'mješoviti' pravopis?

– U Bosni i Hercegovini u protekla dva desetljeća objavljena su bar tri pravopisna priručnika u kojima se uspoređuju norme bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, ili se norme čak istovremeno predstavljaju. Prvi su kontrastivni, a druge nazivam neobavezujućom odrednicom "mješoviti". Njihovi su stručni ciljevi da istaknu sličnosti i razlike među normama triju jezika, a na njih se naslanjaju različiti ideološki, tržišni i praktični ciljevi. Rješenja koja preporučimo u ovom pravopisu odnosit će se samo na pravopisnu normu bosanskog jezika. Nećemo ih ni u kojem slučaju uspoređivati ili kontrastirati s rješenjima preporučenim u normi hrvatskog ili srpskog jezika. Bosanski jezik predstavlja jedan poseban idiom i treba ga i opisati i normirati nezavisno i neopterećeno, bez odmjeravanja s hrvatskim i srpskim.

Novim pravopisom razriješit ćete i neke nedoumice u normiranju koje su postojale u prethodnim pravopisima bosanskog jezika, a posebno one koje se odnose na 'veoma razvijenu i nedovoljno ujednačenu islamsku terminologiju'?

– Islamska terminologija veoma je značajan sloj leksike bosanskog jezika. Ta se leksika razvija stotinama godina, koristi se i u svjetovnim i u vjerskim kontekstima, stalno se umnožava, zahvaljujući povećanom prevođenju i "uvozu" znanja o islamu iz evropskih i orijentalnih jezika te ekspanziji interneta i novih tehnologija. Njenom se normiranju obično ne pristupa kao posebnoj temi, nego se malo dotiče u okviru uobičajenih pravopisnih tema. Usljed toga mnogo islamskih termina ostane nepokriveno pravilima i u praksi se javlja neujednačenost u njihovoj upotrebi. Islamska zajednica, vjerovatno najveći korisnik islamske terminologije, uglavnom doprinosi toj neujednačenosti, izdajući preporuke za pisanje koje ovu leksiku otuđuju od bosanskog jezika i prepuštajući da takve preporuke daje ulema, a ne jezički stručnjaci. U ovom ćemo pravopisu islamskoj terminologiji posvetiti pažnju koju zaslužuje i pokazati da je dobrodošla u bosanski jezik, uklanjajući tradicionalne zapreke koje je drže izvan njega.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.