Autori Atlantske inicijative odgovorili su u novoj publikaciji na goruća pitanja o sigurnosnim prijetnjama, malignim stranim utjecajima i dezinformacijama koje su svojevrstan vid hibridnog ratovanja, a kojih je prepun javni i online prostor. Sve to dok naša zemlja nastoji ostvariti svoj put ka Evropskoj uniji i NATO-u.

Od ruske invazije i aneksije Krima 2014., mnogi zapadni analitičari upozoravaju na paralele između Ukrajine i Bosne i Hercegovine (BiH), no ta upozorenja uglavnom su ignorirali oni koji imaju najveći utjecaj na euroatlantsku politiku prema Rusiji.

Parametri trenutne secesijske krize u Bosni i Hercegovini dobro su utvrđeni. Namjere i taktike režima u Banjoj Luci također su dobrano poznate.

Mada istraživači i mediji već deceniju i pol upozoravaju na zaoštravanje političke retorike u Bosni i Hercegovini te da "jezik i poruke koje koriste politički akteri, a koje se prenose i odjekuju u medijskim izvještajima i komentarima, imaju jak nacionalistički prizvuk i radikaliziraju javni diskurs" , tek je politička kriza iz 2021. i spočetka 2022. godine eskalirala u toj mjeri da se s brojnih svjetskih adresa sve ozbiljnije upozorava i na mogućnost obnove "zamrznutog konflikta" u ovoj zemlji.

Dodika, koji je sada politički otpisan, a na međunarodnom nivou nepoželjan kao gost izbjegava i Vučić, a ništa drugačije nije ni s njegovim dugogodišnjim hrvatskim suradnikom u različitim projektima i poslovima: Dragan Čović se doslovno krije od njega. Finansijski podržavatelji će morati prekinuti suradnju s njim. Ostavljen je sam da priča priče o sebi svojim košarkaškim drugovima. Barem za sada moći će nesmetano bacati loptu u koš. Ali ne može sa sigurnošću znati kada će početi neugodna pitanja od međunarodnih istražitelja. Ili, povrh svega, kada će njegovi finansijski partneri početi pitati gdje je njihov novac.

Mustafa Akyol je viši saradnik na Cato institutu, a središnji interes njegovog istraživanja su islam i modernost. Od 2013. godine redovni je kolumnista The New York Timesa, gdje piše o religiji i politici u muslimanskom svijetu. Ranije ove godine britanski magazin Prospect ga je uvrstio među prvih 50 mislilaca u svijetu. Njegove skorašnje knjige Ponovno otvaranje muslimanskih umova: Povratak razumu, slobodi i toleranciji (St. Martin’s Press, New York, 2021) i Zašto, kao musliman, branim slobodu (Cato Institute, Washington, D.C., 2021) globalno su dobile zapažene prikaze od učenjaka koji proučavaju savremene odnose između islama i Zapada

Bosanskohercegovačke političke stranke koje promovišu nacionalizam pružaju „glavni koncept” i „glavni okvir” za etnonacionalistički ekstremizam, pokazalo je posljednje istraživanje Atlantske inicijative u Bosni i Hercegovini. Zloupotreba religije i radikalna tumačenja, pojačavaju etnonacionalizam i doprinose ekstremizmu, kažu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) autorice izvještaja

Summit NATO saveza sada već davne 2006. godine održan je u lijepoj latvijskoj prijestolnici Rigi i potpisnik ovih redaka dobro se sjeća kako mu je jedan mladi Latvijac objašnjavao da je za Latviju članstvo u NATO savezu važnije od članstva u Europskoj uniji (EU), što je nekome čija je zemlja u tom trenutku toliko željela postati članica Unije, a u NATO-u je vidjela je samo stepenicu na putu prema EU, zvučalo skoro bogohulno

Otkazana radna posjeta prvog ruskog diplomate Sergeja Lavrova Bosni i Hercegovini, zakazana za 28. oktobar, i regionu (Grčkoj 26, Hrvatskoj 27. i Srbiji 28-29. oktobra), povod je za promišljanje o odnosima Rusije prema Bosni i regionu