Sud Bosne i Hercegovine izrekao je prvostepenu presudu kojom su trojica bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) osuđeni na ukupno 16 godina zatvora zbog zločina protiv civilnog stanovništva na području Mostara 1993. godine, dok su šestorica oslobođeni krivnje

Sada kada je Ustavni sud Hrvatske prihvatio ustavnu tužbu Ive Lamešića i ukinuo pravomoćnu presudu Visokog upravnog suda koji je tom bivšem pripadniku Hrvatskog vijeća obrane (HVO) iz Bosne i Hercegovine odbio priznati prava i povlastice koje, kao pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske, uživaju hrvatski ratni vojni invalidi, državni budžet Hrvatske mogao bi pretrpjeti velike posljedice

Dopisnik njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) Michael Martens piše da je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine u julu 1991. godine, za vrijeme njegovog prvog susreta sa njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom i ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom, no nije dobio podršku za tu ideju

Bruno Stojić, osuđeni ratni zločinac i nekadašnji ministar odbrane tzv. Herceg-Bosne poslao je pismo Međunarodnom mehanizmu za krivične sudove u kojem je priznao učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, opsadu Mostara kao i odgovornost za sva ostala djela ratnog zločina koja su navedena u haškoj presudi.

“KRIVI SU!!!! Tuđman Franjo, Šušak Gojko, Bobetko Janko, Boban Mate, Prlić Jadranko, Bruno Stojić, Praljak Slobodan, Petković Milivoj, Ćorić Valentin, Pušić Branislav i cjelokupno tadašnje političko rukovodstvo Republike Hrvatske i tzv. Hrvatske Republike Herceg Bosne

Izvještaji Ive Lučića, dnevnici kardinala Franje Kuharića, presude za najteže ratne zločine pokazuju da je preminuli Miroslav Tuđman uzalud gubio vrijeme i pokušavao očistiti ime oca Franje. Također, obavljajući visoku funkciju u Hrvatskoj, čiji je državni vrh proglašen za UZP, Miroslav Tuđman se, bez sumnje, može smatrati dijelom zločinačkog režima

Pristupanje Evropskoj uniji podrazumijeva ispunjenje kriterija, koji su definisni u Kopenhagenu 1993. godine, a danas poznati kao „Kriteriji iz Kopenhagena“

Udruženja logoraša iz Mostara, Čapljine i Stoca javnom tribinom pod nazivom "Kako odbraniti Bosnu i Hercegovinu od udruženih nasrtaja" obilježili su godišnjicu presude Jadranku Prliću i čelnicima tzv. Herceg-Bosne.