Obnovljenu Aladža džamiju otvorila je Aziza Kurtović, žena koja je u ratu izgubila sina. Nakon rušenja u augustu 1992. godine danas se u obnovljenoj Aladži klanja namaz.

Eric Nelson, ambasador SAD u Bosni i Hercegovini, izjavio je danas na svečanom otvorenju Aladža džamije u Foči da obnova Aladže ima historijski značaj, napominjući da Aladža treba da bude spomenik otpornosti i pomirenja, javlja Anadolu Agency (AA).

Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH na današnjem otvaranju ponovo izgrađene Aladža džamije naglasio je da je Foča predugo bila bez svog simbola te da se danas “otvaraju svjetla radosti i sreće“, javlja Anadolu Agency (AA).

Fočanska ljepotica, Aladža džamija danas je ponovo otvorena za vjernike, nakon što su je, prije 27 godina, srušili srpski agresori.

Ostala su dva dana od ostvarenja višedcenijskog sna Fočaka, kao i Bošnjaka diljem bosanskohercegovačke države i svijeta, ali ne samo njih, o obnovi čuvene Aladže džamije, koja je naredbom srpskih vlasti srušena prije skoro 27 godina.

Ponovna izgradnja Aladža džamije u Foči završena je tačno na njenu četiri stotine sedamdesetu godišnjicu izgradnje. Taj jubilej, ta silna stoljeća, tih 470 godina govore o nama, o našoj povijesti, tradiciji, usponima i padovima. Toliko godina ljepote, arhitektonskog bisera, ali i muslimanske zajednice uz Aladžu je jubilej vrijedan svake pažnje i dostojan ponosa našeg naroda.

Nakon 470 godina od prvobitne izgradnje i nešto više od četvrt stoljeća od njenom potpunog uništenja, u Foči će danas biti svečano otvorena iznova sagrađena džamija Aladža, koja je bila kulturno-historijski spomenik Bosne i Hercegovine, simbol Foče i remek-djelo islamske arhitekture osmanskog perioda, piše Anadolu Agency (AA).

Gost u sinoćnjem izdanju Face to Face bio je doc. dr. Zijad Bećirović, jedan od direktora Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije. U fokusu istraživanja i djelovanja IFIMES-a je područje Bliskog istoka, gdje su sadržajno odnosi između različitih entiteta utemeljeni na religijskog, etničkoj, političkoj te nacionalnoj i rasnoj osnovi.

Vrlo često je u analizama transfera mudžahedina u srednju Bosnu postavljano pitanje – ako je već početkom 1993. godine, zbog tenzija između ARBiH i HVO-a bilo skoro nemoguće provući i humanitarne konvoje, kako su prošli mudžahedini?! Odgovor na ovo je ključ svega.