Ured za hadž i umru izražava zahvalnost svim budućim putnicima na hadž, koji su u predviđenom vremenu izvršili upis i dostavili potrebne dokumente.

U pauzi između svoja dva savjetovanja (u Banja Luci) sa Miloradom Dodikom (SNSD) – lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, ukazao se nedavno na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru da bi održao predavanje na temu... „30 godina nesavršenog daytonskog putovanja“.

Od 2009. godine odnosi između Turske i Katara bilježe značajan napredak, zasnovan na zajedničkim interesima i sličnim pristupima ključnim pitanjima Bliskog istoka.

Umjesto komentara na, kako ih naziva, „nacističko divljanje zločinačkih sljedbenika u Čapljini“, gdje je nedavno podignut spomenik pravosnažno osuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku, bivši gradonačelnik Mostara i direktor Centra za mir i multietničku saradnju, Safet Oručević, odlučio je javnosti uputiti drugačiju poruku – poruku istine, sjećanja i mira.

U nedjelju, 2. novembra 2025. godine, u Čapljini je održana manifestacija koja bi u svakoj pravnoj i civiliziranoj državi izazvala trenutnu reakciju pravosuđa. Umjesto da se sjećanje usmjeri ka žrtvama, u Čapljini se slavio lik i djelo presuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka — čovjeka koji je pravosnažnom presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju označen kao jedan od učesnika udruženog zločinačkog poduhvata protiv Bosne i Hercegovine i njenih građana.

U svom nedavno objavljenom članku „Glupane, u pitanju je internet!“, Francis Fukuyama analizira promjene u svijetu uslijed rasta globalnog populizma sa svim njegovim karakteristikama ili posljedicama. Još od 2016. godine, kada je Britanija glasala za Brexit, a Trump izabran za predsjednika, mnogi pokušavaju objasniti porast globalnog populizma.

Katar bilježi do sada neviđeni val kulturnih, ekonomskih i sportskih aktivnosti tokom novembra 2025. godine. Doha se priprema da ugosti niz međunarodnih konferencija, izložbi, festivala i sportskih takmičenja, čime dodatno potvrđuje svoj položaj regionalnog centra inovacija, održivosti i izvrsnosti.

Spaljivanje iluzija da će neko uraditi naš posao te otkloniti prepreke koje nam stoje na putu je prva lekcija koju kreatori politika među Bošnjacima i onima koji uživaju razne benefite iz bošnjačke kvote moraju savladati ukoliko se misle ozbiljno baviti političkim procesima.

U knjizi Trijumf i trauma, njemački sociolog i teoretičar kulture Bernhard Giesen (1948–2020) pokazao je kako su se moderni kolektivni identiteti nakon Drugog svjetskog rata preoblikovali: nacije se više ne grade na pobjedama nego na žrtvi, a trauma je zauzela mjesto trijumfa. Urbane krajolike više ne poklapaju spomenici slavnim pobjednicima na konjima, s mačevima ili puškama u rukama, a sve je više apstraktnih memorijalnih centara bez konkretnih ljudskih lica, spomenici nacionalnoj žrtvi sada su široki prostori prihvatljivi svima.