Muhić, dijete silovane Fočanke, u UN-u: Moj biološki otac nije osuđen za ratni zločin silovanja

Muhić, dijete silovane Fočanke, u UN-u: Moj biološki otac nije osuđen za ratni zločin silovanja

Ured posebnog predstavnika glavnog tajnika za seksualno nasilje u sukobima i Stalna misija Južne Afrike pri Ujedinjenim narodima obilježili su u srijedu desetogodišnjicu mandata i usvajanja Rezolucije Vijeća sigurnosti 1888 “Zaštita žena i djevojčica od seksualnog nasilja u oružanim sukobima“ čime je pokrenuto pitanje seksualnog nasilja u konfliktima.

Rezolucija je posvećena sprječavanju i suočavanju sa seksualnim nasiljem u konfliktima koje je prepoznatno kao prijetnja za održivost mira u svijetu.

Područje djelovanja i primjene te rezolucije obuhvata pitanja kolektivne svijesti i poticanje međunarodne zajednice u pogledu riješavanja pitanja silovanja u ratnim zonama, ali i riješavanje problema socijalne stigmatizacije s kojom se suočavaju preživjele i preživjeli. 

Udruženje Zaboravljena djeca rata, koje djeluje na području BiH, dobilo je poziv za učešće kako bi se na tom događaju pokrenulo pitanje djece koja su rođena kao posljedica rata u BiH. Tom prilikom članovi Udruženja Alen Muhić i Nadia Delić Klevstad su održali govor, saopćeno je iz tog udruženja.

Udruženje Zaboravljena djeca rata osnovano je 2015 godine, ali sa svojim aktivnim djelovanjem počelo je u julu 2018. godine od kako broji mnogobrojne uspjehe poput: prisustvovanje i obraćanje na programu Nobelove nagrade za mir, kreiranje prve historijske izložbe Breaking Free koja obuhvata priče djece rođene zbog rata i žena preživjelih, članstvo u internacionalnoj mreži Born of War koja obuhvata i djecu rođenu zbog rata iz Drugog svjetskog rata.

Predsjednica Udruženja Ajna Jusić bila je glavna govornica o temo "Inkluzija djece rođene zbog rata" na konferenciji Stand Speak Rise Up koju je organizovala Maria Teresa (Velika vojvotkinja od Luksemburga). 

Trenutno je to udruženje jedino na svijetu koje se bavi društvenom i pravnom vidljivosti djece rođene zbog rata i svojim djelovanjem pokrenulo je ovo pitanje na internacionalnom nivou čime su ispisane prve stranice historije.

Svojim pokretom Udruženja Zaboravljena djeca rata je učinilo Bosni i Hercegovinu prvom državom u svijetu koja čini sistematske i društvene korake u društvenom i zakonskom prihvatanju ove kategorije.

Član Udruženja Alen Muhić u svom obraćanju u u Sjedište Ujedinjenih naroda u New Yorku kazao je da je rođen 1993. godine u Goraždu u najgorem dobu rata, kada nije bilo ničega što ljudima treba.

- Nije bilo struje, nije bilo vode, nije bilo hrane, nije bilo topline i ljubavi, nije bilo nade. Majka me je ostavila dva dana nakon mog rođenja i otišla je za svojim životom. Moj biološki otac je čovjek koji nije osuđen za ratni zločin silovanja. Usvojen sam od domara u bolnici u kojoj sam rođen. Porodica Muhić se usudila usvojiti mene. Dijete koje je plod silovanja. To su ljudi koji su mi pružali bezuslovnu ljubav sve ove godine. Ljudi koji me gledaju kao svoje rođeno dijete.  Ja se nikada nisam osjećao usvojenim, a znao sam da sam usvojen. Danas sam  sretan što slobodno i s ponosom mogu pričati o sebi i svojim najdražim, bez trunke srama, nisam se dao zarobiti u oklop žrtve i tako ostati trajno u stanju bespomoćnosti i čekati nečiju milostinju - kazao je Muhić. 

Naveo je da da je  borac po prirodi, da voli  ljude, voli život... Otac je  trogodišnjeg sina i suprug. Radi u bolnici u kojoj je rođen, u bolnici u kojoj sam ostavljen od biološke majke, u bolnici u kojoj sam usvojen.

-  Aktivista sam i predsjednik skupštine udruženja Zaboravljena djeca rata. U našem udruženju ima djece iz različitih etničkih grupa. Ali, mi smo jedno. Mi smo braća i sestre. Nas ne zanimaju medjuetnicke podjele. Mi smo jedno. Mi se volimo i pomažemo - rekao je Muhić. 

 Glavni cilj organizacije jeste inicirati i predstavljati osjetljive narative o posljedicama rata koje se tiču njenih nevinih žrtava: djece rođene zbog rata. Postoje tri podkategorije djece rođene zbog rata; a većinom su to djeca rođena iz ratnih silovanja, seksualne eksploatacije  i trgovine ženama i djevojčicama u konfliktnoj i postkonfliktnoj Bosni i Hercegovini.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar