Da li Turska miri Balkan ili traži vlastiti interes

Da li Turska miri Balkan ili traži vlastiti interes

Još jedan susret turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i zvaničnika Srbije i Bosne Hercegovine pokrenuo je diskusiju o ulozi ove zemlje na Balkanu. 

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je stabilizirajućom i rekao da je ona veoma značajna na Balkanu, dodavši da je Erdogan odlaskom u Sremsku Raču gdje je položen kamen temeljac za autoput Beograd-Sarajevo koji finansira Turska, pokazao koliko mu je važna ova regija, kao i BiH i Srbija. 

"Historijsko obećanje"

Nakon prošlogodišnjeg trilateralnog sastanka između člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, Vučića i Erdogana u Istanbulu, Izetbegović je rekao da je rezultat susreta bilo "historijsko obećanje" predsjednika Srbije da njegova zemlja "više nikada neće biti uzrok problema za BiH". 

Sam Erdogan je prije godinu dana kazao da onima koji Tursku pitaju šta radi na Balkanu i u drugim regijama, poručuje "a šta vi tu radite?", dodavši: “Oni tu nemaju nikakve probleme, niti ih nešto zbog tih regija boli. Ali, nas boli. Jer, mi sa cijelim ovim podnebljem imamo vrlo snažne historijske i ljudske veze. Naša je dužnost da obrišemo suzu i pomilujemo svako dijete koje zaplače u ovim regijama.”

Međutim, Dragana Mitrović, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i predsjednica Centra za azijske studije, smatra da izjave o stabilizirajućoj ulozi Turske nemaju uporišta u realnosti te da se radi o interesima i o tome da ova zemlja projektuje svoju moć regionalne sile i drugim regionalnim i globalnim silama pokazuje domete svoga uticaja.

"U političkom smislu Turska sve zemlje regiona, bez obzira na retoriku, posmatra isključivo kao poligon za realizaciju svojih neoosmanskih interesa, dok je ekonomska i svaka druga dobrobit regiona pitanje kojima bi trebalo da se bave regionalne političke elite. Dok god su im potrebni strani tutori da ih mire, povezuju, ‘stabilizuju’ i slično, to će biti potvrda da su društva i države u regionu nezrele, nestabilne i time podložne prekomernom stranom uticaju", objašnjava Mitrović.

Ipak, za geopolitičkog analitičara Jahju Muhasilovića, uloga Turske na Balkanu jeste stabilizirajuća, ali, dodaje, u posljednje vrijeme, pogotovo nakon pokušaja državnog udara 2016. godine, došlo je do blage promjene diskursa u turskoj vanjskoj politici, ne samo prema Balkanu nego prema i ostalim regijama.

"Turska se prije 2016. više kretala u euroatlantskom formatu, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i kao članica NATO-a. Međutim, poslije pokušaja državnog udara i nakon što su narušeni odnosi između Ankare i zapadnih zemalja, došlo je do blage promjene u diskursu. Turska više nastupa neovisno od NATO-a i EU, mada ona u svojoj retorici ponavlja da je ona zainteresovana da cijeli region uđe u EU i NATO. U konačnici, Turska je nakon 2016. više samouvjerena u svojoj vanjskoj politici, ali je to u regionu počelo da izaziva nervozu među nekim segmentima društva, pogotovo zbog jake saradnje između Turske i Rusije."

Truski i evropski interesi

Muhasilović objašnjava da ta nervoza dolazi zato što se Rusija u regiji ponaša kao alternativa euroatlantskim integracijama te na sve načine pokušava da oslabi tu prozapadnu stranu u regiji. 

"Mnogi su zabrinuti da bi Turska mogla zauzeti takav stav, ali to je teško jer je Turska ipak NATO članica, ona se barem u neko doglednije vrijeme neće ponašati kao Kremlj, a što se tiče segmenata društva kod kojih to izaziva nervozu, to su svi oni koji su zainteresovani da uđu u EU i NATO, a mislim da je to većina stanovništva u regionu."

S druge strane, Mitrović smatra da Turska "precenjuje svoju moć i uticaj", ali i da u znatnoj mjeri istovremeno i kompromituje "evropski kulturni i vrednosni profil" država regije. Ističe da su prema njenom mišljenju politički interesi Turske u regiji suprotni interesima EU, a u značajnoj mjeri i SAD-a i Rusije.

Za nju je primjer takve politike predizborni miting Erdogana u maju prošle godine u Sarajevu, kada je održan 6. Kongres Unije evropskih-turskih demokrata, pošto je Njemačka zabranila ovakve skupove. Erdogan je tada poručio vladama evropskih zemalja da su za razliku od BiH "pale na ispitu iz demokratije".

"Takođe, na teritoriji Republike Srbije je držao govore na javnim skupovima obraćajući se državljanima Srbije kao svojim političkim subjektima. Državi koja mu omogućava ovakvo delanje, suprotno EU stavovima i racionalnom političkom ponašanju i samopoštovanju, ovo ne donosi korist, već naprotiv, širi ionako rasprostranjenu podozrivost prema regionu Balkana u konzervativnim evropskim krugovima. Na zahtev Turske, prištinske vlasti i Republika Srbija su izručili ovoj zemlji određena lica koja su očigledno politički progonjena i realni su osnovi da mogu biti podrvgnuta nefer tretmanu u uslovima vanrednog stanja i političkih okolnosti progona svih koji su navodno umešani u pokušaj državnog udara u ovoj zemlji."

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar