DERVIŠI | Ko su halidije - nakšibendije

DERVIŠI | Ko su halidije - nakšibendije

Imajući u vidu činjenicu da ovaj tarikat svojom pojavom pobuđuje pažnju kako onih iskreno zainteresovanih tako i onih zlonamjernih, našim čitaocima nudimo nekoliko osnovnih informacija o ovom reformističkom (mudžeddi) tarikatu. 

Za početak, dovoljno je navesti dva ozbiljan rada o ovoj tematici na našem jeziku preko kojih se lahko može naći široka lepeza literature o tesawufu i tarikatima (posebno nakšibendijskom), na evropskim i istočnim jezicima. To su doktorska radnja Džemala Ćehajića "Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama" i radnja dr. Rešida Hafizovića "Temeljni tokovi sufizma", prenosi Preporod.

U toku rada na magistarskoj radnji "Porodica Korkut i njen doprinos našoj kulturnoj baštini" do ruku mi je došla risala "Imamski i islamski šarti" (Zenica 1974.) od poznatog alima u zeničko-travničkom kraju s polovine prošlog stoljeća Derviš-ef. Spahića. Važno je napomenuti da je Derviš-ef. završio medresu u Travniku i da je idžazet dobio pred Asim-ef. Korkutom unukom "sidog muftije" Derviš-ef. Korkuta, te da je inače baštinio tradiciju zuhda naslijeđenu od njih. U svom navedenom radu on spominje nakšibendi ihfai tarik (str. 68): "Hazreti Šeh Bedauddin Nakšibendi je rekao u svojoj risali (kitabu): "Ima mnogo tarika, a najbolji i najlakši je tarikati-nakšibendi-ihfai koji vodi Allahovoj, dž.š. milosti". Nakon ovog citata on spominje i neke postulate ovog tarikata (str. 68-70), način obavljanja zikra i dr. 

Kako se prije ovoga nisam susretao sa praksom hafi zikra (bezglasnog) to me je više zainteresovalo, te sam kroz literaturu i upoznavanje ljudi ovog tarika otkrio da se radi o čitavom sistemu duhovne baštine o kojoj se kod nas vrlo malo zna ili skoro ništa u pojedinim segmentima. 

Da nam ne bi neuki pisali o stvarima koje se tiču visokih spoznaja[1]a kojima vodi tarikat, nužno je da znamo o vrijednostima koje smo nekada imali u Bosni i čija obnova, ako Bog da, predstoji. Dakle, halidijski (nakšibendijski) kôl i danas ima svoje tragove u Bosni, što se hoće reći da on nije nikakva novina za naše podneblje. U pitanju je samo naša neobavještenost. Pođimo historijskim redom:

U vrijeme institucionalizacije nauke o tesawufu (X-XII st.), kad nastaju tarikati, nastaje između ostalih i nakšibendijski tarik nazvan po Šeh Nakšibendiju (u. 1389). Ono što će posebno karakterizirati ovaj tarik jeste hafi-zikr (bezglasni zikir) s kojim je Poslanik, a.s., poučio Ebu Bekra, r.a. u pećini Sevr, prilikom hidžre, kada su bili okruženi mušricima. Silsilom (lancem prenosilaca), od Poslanika, a.s. do nas u Bosni, ovaj zikir i učenje dolazi preko krupnih ličnosti kao što su spomenuti Šeh Nakšibendi, Mudžeddid Ahmed Serhendi (obnovitelj islama dva milenija), ličnost koja je kod nas slabo obrađivana, zatim Halid Bagdadija (1779.-1827.)[2]po kome nakšibendije i nose predjevak halidije, koji je imao idžazet na vođenje pet tarikata, i dr. On kaže: "Sveukupno uzevši, ovaj tarikat je u svojoj osnovi tarikat ashaba, Allah bio zadovoljan s njima, bez ikakvog dodavanja ili oduzimanja što podrazumijeva skupinu onih koji se čvrsto drže Kur'ana i Sunneta. Stoga tarikatski imam Šeh Nakšibendi je rekao: "Ko se okrene od našeg tarikata, njegova vjera je u opasnosti."

Ulemanski tarik

Nakšibendijski tarik počinje zauzimati vodeće mjesto u Osmanskoj državi u vrijeme Sultana Sulejmana Kanunije (Zakonodavca). Kako su bile česte bune ši'itsko-alevijskih ogranaka u Anadoliji, te ratovi sa Iranom, Sultan Sulejman podupire nakšibendije koje su bile čisto sunnitske orijentacije (strogo se držali Šeri'ata). 

Nakšibendije su imale veliki utjecaj na društvena zbivanja u islamskoj državi. Kako prije tako i u novije doba, nakšibendije će se zalagati za refomistički pristup islamu (Rešid Rida)[4], voditi antikolonijalnu borbu i dr.[5]

Osmanska uprava za svo vrijeme svoje vladavine (osam stoljeća), oslanjala se na tarikatske redove među kojima je posebno mjesto zauzimao tarikat nakšibendija. Poznato je da su sufijski šejhovi opasivali sablju novom sultanu prilikom ceremonije preuzimanja prijestolja.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar