U Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo u četvrtak je otvorena izložba Gazi Husrev-begove biblioteke pod nazivom "Kurban-bajram u tradiciji Bošnjaka".

Autor izložbe, Meho Manjgo, ističe da je povod organiziranja i postavljanja izložbe obilježavanje nastupajućeg Kurban-bajrama i podsjećanje na dugu i živu tradiciju obilježavanja Bajrama na našim prostorima, a da je cilj izložbe pokazati kako bajramski blagdani nisu praznici, dani bez posla, prazni i rasterećeni od dnevnih obaveza, već razdoblja ispunjena dubokim smislom i značenjem za ovdašnjeg čovjeka, te mnoštvom vjerskih i kulturnih sadržaja.

Izložba je podijeljena u tri dijela isadrži 14 izložbenih panela obogaćenih brojnim rukopisima, fotografijama, natpisima iz periodičnih i monografskih publikacija, te drugim arhivskim dokumentima koji se vjerno čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Prvi dio izložbe govori o tradiciji najavljivanja/oglašavanja Bajrama u Bosni i Hercegovini putem topova, bubnjeva, bajraka i tekbira. Zatim su predstavljeni naši običaji i navike uoči Bajrama, odnosno bajramske pripreme koje podrazumijevajudetaljno čišćenje kuća, avlija, džamija i džamijskih harema, nabavku namirnica potrebnih za spremanje bajramskih jela, te pripremanje ukućanima, posebno djeci, bajramluka u vidu kupovine prigodnih poklona.

U drugom dijelu izložbe prikazane su fotografije i tekstovi iz naših starih listova i časopisakoji nastoje rasvijetlitinaše lijepe običaje tokom bajramskih dana. Oni nam otkrivaju da binastupanjem prvog bajramskog dana, svi ukućani oblačili najljepšu odjeću koju imaju, po mogućnosti novu, kako bi osjećaj zadovoljstva i draž Bajrama bili što veći.

Odrasli muškarci odlazili bi s muškom djecom u mahalsku džamiju na bajram-namaz, te bi na putu od kuće do džamijeučili tekbire tokom Kurban-bajrama. Nakon završetka namaza nastupilo bi bajramsko čestitanje nerijetko praćeno pucnjima iz lovačkog oružja, zatim davanje bajramluka, najčešće u novcu koje je bilo popraćeno hajr-dovom, da bi se na kraju, kako to naša lijepa tradicija nalaže, išlo očevoj kući na zijaret i čestitanje, gdje se pripremao i bajramski ručak.

U trećem dijelu izložbe na izloženim panelima prikazane su orginalne vakufname i vasijjetaname koje se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, au kojima naši dobri prethodnici oporučuju svojim nasljednicama da se iz njihovog imetka svake godine kolju kurbani, zatim natpisi iz naših starih listova o tome šta mladi misle o obilježavanju Bajrama, te bajramskečestitkeirazglednicekaoposebnovažandokumentarniihistorijskimaterijal, kako u etnološkomtakoi u antropološkomsmislu.

Bajramske čestitke i razglednice pored pisane riječi prikazuju i tradicionalnu bosansku nošnju, zatim i nekadašnji izgled Baščaršije, Sebilja, Begove i Careve džamije kao i drugih objekata kulture i dijelova starog Sarajeva, uglavnom iz austrou-garskog perioda.

Također, pod naslovom „kurban u savremenim prilikama“, u trećem dijelu izložbe posjetioci se imaju priliku upoznati sa idejom prikupljanja kurbana za odgojno-obrazovne institucije u Bosni i Hercegovini, započetom od strane hafiza Ćamil-ef. Silajdžića 1961. godine.

Također, ovaj dio izložbe sadrži i informacije o akciji kupovine kurbana od povratnika u organizaciji Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kojom se konkretno pomaže održivi povratak i ostanak bošnjačkih povratnika, te na najbolji način pomaže učenicima, studentima, narodnim kuhinjama, staračkim domovima, obdaništima i svim grupama socijalno-ugroženih stanovnika Bosne i Hercegovine.

Posjetioci će imati priliku pogledati izložbu do 19.08.2019. godine, radnim danima od 10 do 16.00 sati.