Prof. dr. Sadik Bahtić: Kakva je uloga žene na tržištu rada u BiH?

Prof. dr. Sadik Bahtić: Kakva je uloga žene na tržištu rada u BiH?

Piše: Prof. Dr. Sadik Bahtić

Visoka stopa zaposlenosti žena u BiH za vrijeme socijalizma bila je prisutna ne samo iz ideološkog naglaska na žensku emancipaciju, već i iz potrebe za aktivnom ulogom žena i rada u ubrzanom procesu industrijalizacije. Socijalistički sistem insistirao je na punoj zaposlenosti, pa samim tim nije bio vidljiv nejednak položaj žena i muškaraca na tržištu rada.

Horizontalna i vertikalna segregacija je osnovno obilježje ovog sistema koji ženi daje značajno učešće na tržištu rada ali istovremeno i dalje se primarna uloga za brigu o porodici ostavlja ženi.

Uvođenje tržišne ekonomije, politička, socijalna i ekonomska transformacija na različit način pogađa i muškarce i žene. Pozicija žena oslabljena je, ipak stopa zaposlenosti žena je manja od stope zaposlenosti muškaraca, ali jaz i nejednakost polova je konstanta koja je očita u svim segmentima na tržištu rada.

Iako se nejednakom položaju žena i muškaraca na tržištu rada nije pridavao neki značaj, visoka stopa nezaposlenosti žena i njihov neravnopravan položaj na tržištu rada u Bosni i Hercegovini počinje da postaje ozbiljan društveni problem za koji treba naći rješenje.

Put ka potpunoj jednakosti žena i muškaraca je zaista prepun zahtjeva u prevazilaženju svih pravnih, institucionalnih mehanizama, koji će omogućiti jednakost žena na svim poljima-uklanjanje društvenih, političkih, ekonomskih, kulturnih barijera pred ženama.

Zanimljivo je da u Bosni i Hercegovini žene na menadžerskim pozicijama zarađuju 32% više od muškaraca.

Početkom 80-tih godina broj zaposlenih žena prelazio je polovinu ženske populacije, a uporedo sa tim povećanjem povećavao se i broj žena menadžera. Međutim, i pored natpolovičnog učešća žena u aktivnoj radnoj snazi, one nisu jednako zastupljene u svim segmentima privrede, a i dalje dominira njihovo prisustvo u tradicionalno ženskim
zanimanjima (sekretarice, učiteljice, medicinske sestre i dr.).

Žene menadžeri svjesne su posljedica svojih eventualnih grešaka na poslu pa zato rade više od muškaraca da bi opravdale svoju poziciju na rukovodećem mjestu. U poslednjoj deceniji u BiH je usvojeno nekoliko antidiskriminativnih propisa, važnih za oba pola, kojima su uspostavljene različite institucionalne strukture koje imaju za cilj promociju ravnopravnog učešća muškaraca i žena u sferi javnosti.

sadik-bahtic2-620x412.jpg - Prof. dr. Sadik Bahtić: Kakva je uloga žene na tržištu rada u BiH?
Prof. dr. Sadik Bahtić

U okviru ovoga, princip zabrane diskriminacije ,između ostalog i po osnovi pola, ključni je princip Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, u kojem je sadržan Ustav BiH, ali i Ustav FBiH (čl.2),kao i Ustav RS (čl.1 i 10).

U čl.2 Ustava,`Ljudska prava i osnovne slobode`,utvrđeno je da BiH i entiteti imaju osigurati najveći mogući nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i sloboda,tako da se prava i slobode sadržana u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njeni protokoli imaju direktno primjenjivati u BiH.

Ovim je glavnom evropskom dokumentu o ljudskim pravima dat prioritet pred domaćim zakonodavstvom.Istim članom, u stavki 4, zabranjena je diskriminacija stimulacijom da sve osobe u BiH imaju ista prava i slobode iz stavke 3 i međunarodnih dokumenata sadržanih u Aneksu 1 ovog Ustava bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi-pola, rase, boje, jezika vjere, političkog i drugog mišljenja,nacionalnog ili socijalnog porijekla,pripadnosti nacionalnim manjinama, vlasništvom, rođenjem ili drugim statusom.

Zakon o ravnopravnosti polova je usvojen 2003.g. na državnom nivou i najvažniji je instrument za podizanje svijesti o pitanjima polne jednakosti kao i uvrštavanje principa jednakosti polova u javne politike i propise. Diskriminaciju na osnovu pola u smislu ovog Zakona,čl.3,predstavlja `svako stavljanje u nepovoljan položaj bilo koje osobe grupe osoba na osnovu pola zbog kojeg se osobama ili grupi osoba otežava ili negira priznanje, uživanje ili
ostvarivanje ljudskih prava ili sloboda.

Kontrola primjene ovog zakona je pod okriljem Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, koje je u tu svrhu oformilo Agenciju za ravnopravnost polova BiH čija je aktivnost počela u januaru 2005.g. Može se reći da se tek formiranjem Agencije za ravnopravnost polova na državnom nivou stvara mogućnost za unapređivanje jednakosti polova u institucionalnom okviru, implementacija njihovih prava garantovanih u domaćem i međunarodnom
zakonodavstvu, kao i promocija jednakoh prava i mogućnosti za žene i muškarce.

Organizacije civilnog društva su inicirale donošenje zakona o zabrani diskriminacije na državnom nivou ,obzirom da su do usvajanja ovog zakona osnovni institucionalni mehanizmi zaštite od diskriminacije bili Dom za ljudska prava BiH, odnosno Ustavni sud.Usvajanjem Zakona o zabrani diskriminacije od jula 2009.g. broj institucija koje mogu i trebaju pružiti pravnu podršku je proširen i na opštinske nivoe vlasti.

Za uspostavljanje stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca u BiH, značajno je usvajenje Gender akcionog plana (GAP) BiH, septembar 2007. godine. Osnovni cilj ovog plana je, da u oblasti rada i zapošljavanja, eliminiše diskriminaciju na osnovu pola u radu i na tržištu rada obezbjedi jednake mogućnosti ženama i muškarcima u navedenim oblastima.

Za ostvarivanje osnovnog cilja definisano je 18 aktivnosti za usklađivanjem zakonodavstva s domaćim i međunarodnim pravnim standardima jednakosti polova, određivanjem (makroekonomskih i razvojnih) strategija i politika, podizanje svijesti u petnaest ključnih oblasti (socijalna uključenost, zdravlje, nasilje u porodici, uloga muškarca i sl) .

(Autor je univerzitetski profesor iz Sarajeva)

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar