Piše: Faruk Vele (Radiosarajevo.ba)

Iako je i danas javnosti u bh. entitetu Republike Srpske plasirao tvrdnje o svojem "zavjetu" da "nema članstva Bosne i Hercegovine u NATO-u", te da će tu politiku "iznijeti na nivou BiH", sudeći po određenim zaokretima, ali i komentarima njemu bliskih ljudi, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik na putu je da, kao i mnogo puta do sada, "prihvati realnost".

Bez prijatelja

Mada će i dalje "na prvu" otvoreno prkositi Sjevernoatlantskom savezu, sve češće se kod Dodika i posebno njemu bliskih saradnika mogu čuti suptilni komentari o "potrebi boljeg razumijevanja pozicije RS i njenih interesa".

Tako je Dodik danas u obraćanju poslije svečane akademije povodom održavanja Izborne skupštine Ujedinjene Srpske, koja je održana u Banjoj Luci, između poznatih ocjena o "NATO-u koji je bombardovao srpski narod" (bez, naravno, historijskog konteksta i valorizacije uloge, primjerice, Slobodana Miloševića koji je vodeći srpski narod u agresije, zločine i genocid doveo do trenutka reakcije demokratsog svijeta), ipak, vrlo znakovito, naglasio "da RS ne smije ostati bez prijatelja na globalnom nivou".

Prema njegovim riječima, RS ne može prihvatiti članstvo u NATO, ali može saradnju sa tim vojnim savezom.

Da li je ovo rezultat međunarodnih pritisaka i nagovještaj korekcije politike na NATO putu BiH, znat ćemo uskoro.

Istina, dan ranije i portparol Saveza nezavisnih socijaldemokrata Radovan Kovačević iznio je tvrdnju da ova stranka "nema ništa protiv saradnje Bosne i Hercegovine s NATO-om uz naglasak da ta saradnja ne treba da ide u smjeru punopravnog članstva u ovom savezu".

''Bosna i Hercegovina već sarađuje s NATO-om na nivou IPAP-a (Individual Partnership Action Plan) s tim što taj sporazum ističe u decembru ove godine. Naš stav je poznat, mi nemamo ništa protiv saradnje s NATO-om, ali smatramo da ta saradnja ne treba da ide da mi postanemo član NATO-a. U tom smislu, ostajemo potpuno privrženi Rezoluciji o vojnoj neutralnosti koja je donesena u NSRS. Nemamo ništa protiv da postoji ta saradnja i da se dogovara na godišnjem nivou, ali bilo koja  vrsta sporazuma o saradnji s NATO-om mora jasno naznačeno da to ne podrazumijeva MAP i taj sporazum mora da podrazumijeva i to da jasno bude naglašeno da to ne podrazumijeva put za članstvo u NATO'', rekao je tada Kovačević.

Kovačević će i dalje govoriti da "postojeća saradnja s NATO-om može da bude produžena i dogovarana na godišnjem nivou, ali to ne može biti članstvo u NATO-u'', ali jasno je da je ovo mnogo veći korak ka ''razumijevanju situacije'' i sagledavanju pozicije zemlje u vezi s NATO-o putem, nego što je to sada bio slučaj.

Najavio je i novi sastanak Bakira Izetbegovića, Dragana Čovića i Milorada Dodika te razgovore na ovu temu.

''To je SNSD-ov prijedlog i način na koji je saradnja s NATO-om prihvatljiva SNSD-u. Podrazumijeva da saradnja s NATO-om bude na onom nivou na kojem trenutno s NATO-om sarađuje Republika Srbija i to je nešto s čim mi nemamo problem'', zaključio je Kovačević.

Mogućnost da se BiH odrekne MAP-a, a prihvati IPAP koji ima Srbija, jasno je i SNSD-u,  neprihvatljiva je, kako s pozicije probosanskih snaga, tako i međunarodnih faktora. Priča o IPAP-u se u Banjoj Luci, očito, uzima kao pokušaj manevriranja, kako bi se makar usporio put BiH kao NATO-u, ili, vjerovatije, radi ukazivanje na činjenicu da i Srbija ima saradnju sa Savezom.

Povratak Đ. Latinovića

Što se BiH tiče, kako reče i general Senad Mašović, načelnik Zajedničkog stožera OSBiH, mi trebamo ispravno razumjeti da je Bosna i Hercegovina 5. decembra 2018. na osnovu odluke NATO-a prešla iz uslovnog MAP-a u potpunog konzumenta MAP-a.

''BiH danas ima MAP. Ono što se očekuje od BiH sada je da se dostavi Godišnji nacionalni program'', naveo je Mašović.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.