Slavonija odbija predati ono najvrijednije što imaju u ruke stranaca. Inati se. Načelnici i gradonačelnici nalaze se pod pritiskom jer ih se tjera da svojim potpisom omoguće da zemlja koja je prije bila u Agrokorovu vlasništvu, za vrlo niske iznose, sada prijeđe u ruske ruke, prenosi Nova TV.

Gradski vijećnik u Vinkovcima Darko Posarić kaže da za to neće dići ruku, jer smatra da se radi o nečem potpuno štetnim, krivim i pogrešnim za Slavoniju. S njim se slaže i načelnik Općine Bilje Željko Cickaj.

''Nas zanima sudbina Belja, iz jednog jedinog razloga, jer onaj tko bude upravljao Beljem, taj zaista upravlja životom na ovom području'', kaže Cickaj.

Ovo je Slavonska, Srijemska i Baranjska buna. Pobuna protiv duhova prošlosti, onih koji su državnu zemlju na korištenje davali tvrtkama Ivice Todorića za sitniš i onih koji sada koncesije na tu zemlju žele predati u strane, uglavnom ruske ruke. I to kroz anekse - dodatke na postojeće ugovore. Općinski vijećici i načelnik Bilja odlučili su da ankese neće potpisati.

''Ako smo nešto naučili u iskustvu INA-e i to preveli na ovo ovdje, ta zemlja će ostati, ali će ljudi otići, neće imati perspektivu. Ako nam je to u interesu, ne znam, meni nije. Ja sam se ovdje rodio, ovdje želim dovršiti svoj život'', kaže Cickaj.

Ni gradonačelnik susjedne općine Darda, HDZ-ov Anto Vukoje, ne želi prenijeti koncesije. A kada je o tome trebalo odlučiti u Vinkovcima, utvrdi HDZ-a, dio vladajućih se na sjednici gradskog vijeća nije pojavio.

"Vlast je sama srušila kvorum svoje vlastite sjednice“, kaže Posarić.

Gradonačelnik se nije pojavio na dogovoreni intervju s našom reporterkom, a u telefonskom je razgovoru tek poručio da ima još onih koji će se izjasniti oko ove teme. No, na vijeću je prijenos koncesija itekako branio.

''Branio je to praktički bez argumenata. On govori o radnim mjestima. Radna mjesta s ovim nemaju veze, te tvrtke su praktički u privatnom vlasništvu, bile u privatnom vlasništvu, ostaju. Privatnik određuje koliko njemu treba zaposlenih. Mi na to nećemo imati utjecaja'', kaže Posarić.

Načelnicima i gradonačelnicima nije jasno zašto sada imaju bitnu ulogu u prijenosu koncesija jer su ugovore u ime Vlade prije potpisivali ministri. Kako je do toga došlo?

Prvo je izglasan Lex Agrokor kojim se omogućava financijski oporavak tvrtki u sastavu Agrokora. Kapaju novi milijuni, kompanija diše. Potpisuje se nagodba i osnivaju se zrcalne tvrtke na koje se prenosi sva imovina starih tvrtki pa i koncesije na zemljišta. Da bi se to ostvarilo donesen je novi Zakon o koncesijama koji takav prijenos dopušta.

Zatim se novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu omogućuje prijenos koncesija zrcalnim tvrtkama. Za taj prijenos potrebno je potpisati aneks postojećeg ugovora, koji sklapaju jedinice lokalne samouprave. Uz blagoslov ministarstva.

U razgovoru s brojnim načelnicima i gradonačelnicima vidimo da oni jako negoduju što je na njih spušteno da potpisuju anekse ugovora te da odlučuju o tako jednoj bitnoj stvari.

''Postupak donošenja zakona je trajao godinu dana. U opsežnoj javnoj raspravi svi su imali prilike reći ono što ih se tiče'', kaže državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

''Vlada samo hoće imati nekoga u koga će uprijeti prst i reći - koje lokalne sredine su potpisivale anekse. Tko će se sjećati za dvije, tri ili pet godina što je bilo'', kaže Posarić.

Prilog možete pogledati OVDJE.