Prof. dr. Sadik Bahtić: Nema bogate države bez bogatog seoskog stanovništva

Piše: Prof. dr. Sadik Bahtić

Na osnovu resursa s kojima raspolažemo poljoprivreda treba da bude glavi nosilac strategije razvoja Bosne i Hercegovine.

Danas u Bosni i Hercegovini poljoprivreda proizvodi samo 40 posto hrane za potrebe građana BiH, a prije rata poljprivreda je proizvodila 70 posto hrane za potrebe građana BiH.

Zbog ovih pokazatelja imamo veliki trgovonski deficit koji je rak-rana ekonomije BiH. Uvozimo sve i svašta, iako je naše zdravije i jeftinije.

Država malo se ulaže u poljoprivredu, pogotovo u odnosu na zemlje iz okruženja, pa su zbog toga naši poljoprivrednici opravdano nezadovoljni. Oni, naprosto, nisu konkurentni.

sadik-b1-620x412.jpg - Prof. dr. Sadik Bahtić: Nema bogate države bez bogatog seoskog stanovništva

Prof. dr. Sadik Bahtić

Poljoprivreda jedina može brzo i, uz male investicije, da zaposli naše nezaposleno ruralno stanovništvo. Država mora više da ulaže u poljoprivredu u vidu poticaja i subvencija jer „NEMA BOGATE DRŽAVE BEZ BOGATOG SEOSKOG STANOVNIŠTVA“.

Poljoprivredne površine u BiH zauzimaju oko polovine ukupne zemljišne površine BIH, i iznose 2.523.000 hektara, od čega je 1.589.000 obradivih površina i 1.020.000 oranica.

Kvantitativni pokazatelji o razmjerama ovoga resursa pokazuju da u BiH po jednom stanovniku dolazi 0,36 hektara obradivih površina, što je svrstava u donji prag zemalja koje ulaze u krug prosječno bogatih ovim prirodnim resursom.

Poređenja radi treba istaći da se zemlje diferenciraju na četiri grupe:

-Vrlo bogate obradivim zemljištem (više od 1 ha po stanovniku)

-Bogate zemlje (od 0,65-0,99 ha po stanovniku)

– Prosječno bogate (od 0,36-0,64 ha po stanovniku)

– Siromašne zemlje (manje od 0,30 hektara po stanovniku).

Pravi uvid u skromnost ovoga resursa se dobije kada se pogledaju kvalitetna svojstva zemljišta. Naime, struktura zemljišta se pogoršava idući od Posavine ka planinskim predjelima naše zemlje, uz izuzetak koji se odnosi na doline rijeka, tako da se 60 posto obradivih površina nalazi na nadmorskoj visini iznad 500 metara, pet šestina teritorije ima nagib iznad 12 posto, što limitira mehaničku obradu, a svega 14.2 posto zemljišta spada u prve tri klase upotrebne vrijednosti.

Ovome treba dodati da je 70 posto površina izloženo eroziji, a blizu 200.000 ha ugroženo je od poplava.

Brojne reforme koje su provedene u BiH nisu se, ipak, pokazale dovoljnim da se izradi jedan jedinstven ekonomski prostor.

Unutar ukupne ekonomije i nakon nekoliko godina po okončanju rata, poljoprivreda BiH je i dalje ostala opterećena brojnim problemima i još ne pokazuje jasnu viziju vlastitog društvenog razvoja.

Donošenjem nekoliko krovnih zakona i uspostavom institucija ona postepeno gradi poljoprivredni okvir, ali i dalje ostaje sa brojnim problemima zbog nedefiniranih mjera podrške domaćoj proizvodnji koje treba ispuniti.

Čekajući na njih poljoprivredni sektor opterećen mnogobrojnim problemima, trpi krize koje ga u cjelini drže na nivou poslijeratne stagnacije.

Upadajući u makaze nedovoljno osmišljenog, nepotrebnog, pa i pogubno visokog uvoza, neki njegovi segmenti su dovedeni na rub fizičkog nestajanja. Ovo se mora promijeniti — Bosna i Hercegovina ne može obezbijediti strukturalna sredstva za poljoprivredu sve dok ne provede reforme naznačene u Evropskoj studiji o izvodljivosti, uključujući i uspostavljanje procedura certifikacije u veterinarstvu, agencije za fitosanitarna pitanja, agencije za provjeru ispravnosti hrane, te provedbu nekih drugi strukturalnih reformi u sektoru poljoprivrede.

U posljednjem kvartalu 2004 godine Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Evropska komisija i OHR organizirali su Konferenciju o poljoprivredi, gdje je izvršena prezentacija rezultata Funkcionalnog pregleda sektora poljoprivrede koji je sačinila EU.

(Autor je univerzitetski profesor i bivši poslanik Parlamentarne skupštine BiH)

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar