Krvniku doživotna kazna zatvora!

Krvniku doživotna kazna zatvora!

Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Hagu objavit će danas pravomoćnu presudu prvom predsjedniku Republike srpske Radovanu Karadžiću optuženom za najteže ratne zločine počinjene na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Optužen je za genocid počinjen u Srebrenici i druge brojne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uključujući opsadu Sarajeva. U prvostepenom postupku pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen je na 40 godina zatvora.

Bh. informativni servis INS (Bosnian News Service) prenosi sadržaje live bloga  BIRN-a BiH koji donosi  najnovije informacije u vezi s presudom Radovanu Karadžiću pred Mehanizmom za međunarodne krivične tribunale:

14.58 - Karadžić je osuđen na doživotni zatvor!!!

Sudija je rekao da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

On je podsjetio da su sve tačke prvostepene presude potvrđene, osim nekoliko incidenata iz opština.

14:55 - Apelacio vijeće je navelo da je 40 godina neadekvatna presuda. Posebno kada se ima u vidu s drugim presudama u Haagu. Vijeće smatra da je kazna od 40 godina neadekvatna, kada se njegova kazna poredi sa osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora.

On je rekao da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

14:50 - Žalbeno vijeće je odbilo i ovu tačku i potvrdilo oslobađanje za genocid 1992. godine!

Žalbeno vijeće nije uvjereno da je tužilaštvo ponudilo dokaze da je genocidna namjera dokazana na osnovu kontakata koje je Karadžić imao sa ljudima na terenu.

Žalbeno vijeće, uz izuzeto mišljenje sudije Den Prade, stava je da tužioci nisu pokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992.

14:45 - Govoreći o prvoj tački žalbe, da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorije Republike Srpske, sudija Joensen je rekao da tužioci nisu dokazali da je prvostepeno Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine.

Vijeće je odbacilo žalbu Tužilaštva u odnosu na ovaj dio

 14:43 - Govoreći o tački presude za uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce 1995. godine, sudija Joensen je rekao da se prvostepeno Vijeće oslanjalo na prijetnje pripadnicima UN-a koji su bili zatočeni. "Vijeće podsjeća na apsolutnu zabranu uzimanja pripadnika UNPROFOR-a", rekao je sudija. Žalba optuženog u vezi sa taocima se tiče navoda da je prvostepeno vijeće pogrešno primijenilo pravo u zaključku da postoji apsolutna zabrana

 14:40 - Dakle, žalbeno vijeće je odbilo sve navode optuženog koji se tiču trenutka saznanja za ubistva u Srebrenici i nakon pada Srebrenici, a što je činilo osnovu žalbe optuženog u odnosu na Srebrenicu. Same tvrdnje prvostepenog vijeća su se bazirale na sastancima koje je imao tokom jula 1995.godine.

14:37 - Govoreći o ubistvima nakon pada Srebrenice, Vijeće je utvrdilo da je znao za ubistva u julu 1995. godine.

Sudija Joensen sada se bavi pitanjem da li je Karadžić znao za ubistva nakon pada Srebrenice. Kako je rekao sudija, Karadžić u svojoj žalbi pogrešno interpretira zaključke prvostepene presude. Kada navodi da nije znao za količinu ubistava i skalu zločina, Karadžić se na bavi dokazima, i pogrešno interpretira prvostepenu presudu.

"Njegovi navodi nisu ni razumni niti vjerovatni", rekao je sudija.

"Karadžićevi navodi da je on odgovoran za to samo zato što je predsjednik su neuvjerljivi", navodi sudija.

14:32 - Govoreći o Karadžićevoj naredbi da se zarobljeni odvedu na "neko drugo mjesto", sudija Joensen je naveo da, s obzirom da je Karadžić bio u kontaktu sa ljudima na terenu koji su ubijali, prvostepeno vijeće nije pogriješilo.

Dokazi o oslobođenju nekoliko pojedinaca u Srebrenici ne ukazuju da nije postojala genocidna namjera, kazao je sudija.

Govoreći o tome da su neki Bošnjaci preživjeli probivši se kroz šumu, sudija Joensen je rekao da Karadžić pri oslanjanju na dokaze o tome ne pokazuje da je došlo do pogrešnih zaključaka u prvostepenoj presudi.

14:27 - Sudija Joensen je rekao da Karadžić nije pokazao da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore "nepodnošljivi uslovi bez nade za dalji opstanak".

Zaključci prvostepene presude u vezi sa Srebrenicom se u principu tiču saznanja optuženog za dešavanja u Srebrenici. Mora se naglasiti da je i tokom postupka i u žalbi a i u vezi sa predlaganjem novih dokaza, optuženi Karadžić najviše naglašavao svoj navod da nije imao saznanja za događaje u Srebrenici prije i tokom samih dešavanja, te da je saznao tek naknadno.

Direktiva 7 je inače osnovni dokument koji se tiče zaključaka o UZP za Srebrenicu, a kao takav je tretiran i u predmetu Popović et al, Mladić, Tolimir i sl.

Žalbeno vijeće nije našlo greške u rezonovanju prvostepenih sudija u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice.

14:23 - Sudija Joensen se sada bavi zaključcima koji se tiču genocida u Srebrenici.

14:23 - U slučajevima kada je Karadžić izdao naređenja da se ne gađaju civili u Sarajevu, zaključeno je da se to dešavalo kada su bili neki pregovori ili diplomatski sastanci, te su bili politički motivisani. Karadžić nije ukazao na grešku u presudi prvostepenoog vijeća.

14.20 - Žalbeno vijeće je zaključilo Karadžićevu namjeru da učestvuje u udruženom zločinačkom poduhvatu za zločine u Sarajevu na osnovu "brojnih dokaza i izjava", rekao je sudija Joensen.

"Žalbeno vijeće ne nalazi kvalitetne argumente u vezi s žalbom Karadžića da nije namjeravao da učestvuje u zločinima u Sarajevu", rekao je sudija.

14:12 - Govoreći o oslanjanju na prethodno utvrđene činjenice, što je Karadžić naveo da ga je "oštetilo", sudija Joensen je rekao da Odbrana nije pokazala štetu koja je nastala pri oslanjanju na prethodno utvrđene činjenice iz drugih predmeta u Haagu.

Međutim, u odnosu na dva incidenta, Žalbeno vijeće je reklo da je utvrđeno da se prvostepeno Vijeće oslanjalo samo na utvrđene činjenice, i zbog toga su samo ova dva incidenta preinačena u oslobađajuća.

14.10 - Govoreći o žalbama koji se tiču zaključcima o progonu, Joensen je rekao da Odbrana nije pokazala da je prvostepeno Vijeće pogriješilo u rezonovanju. "Karadžić samo u svojoj žalbi navodi svoja neslaganja s zaključcima prvostepenog Vijeća", rekao je Joensen.

14:08 - Prva tačka žalbe koju će adresirati Žalbeno vijeće je navod Karadžića da nije imao pošteno suđenje.

Žalbeno vijeće je zaključilo da je prekršeno pravo na odbranu zato što Karadžić nije bio prisutan tokom posjeta na mjesta zločina.

U svim ostalim dijelovima, zaključeno je da nije prekršeno pravo na Odbranu.

Dakle, prva tačka žalbe koja se odnosila na to da Karadžić nije imao pošteno suđenje je odbačena!

14.04  - Sudija Joensen neće čitati čitavu presudu. U uvodnom dijelu, sudija Joensen je naveo koje je funkcije Karadžić imao tokom rata, i dao presjek postupka do sada, kada je donesena prvostepena presuda. Karadžić djeluje mirno dok sluša sudiju, prenosi BIRN.

14:00 - Počelo izricanje presude u Haagu, koju će pročitati sudija Vagn Prüsse Joensen. Osim njema u petočlanom Vijeću biti će sudije William Sekule, José Ricardo Solaes, Graciela Santana kao i sudija Ivo Nelson Rosa.

Ulazi Sudsko vijeće. Registrar počinje prozivati stranke u postupku. Karadžić je obučen u crno odijelo sa bijelom košuljom. Upravo je nazvao dobar dan svima.

Sudija Rosa je posljednji član Vijeća, koji je koncem prošle godine zamijenio dugogodišnjeg predsjednika Haškog tribunala Theodora Merona.

Tokom žalbenog postupka je optuženi Karadžić tražio uvođenje novih dokaza, svih vezanih za Srebrenicu.

Kao primjere bih istakla svjedočenje Stevena Meyera i Jamesa Gow, bivšeg eksperta MKSJ), koji je navodno saznao za informaciju da je optuženi Karadžić za ubistva u Srebrenici saznao tek poslije dvije sedmice od događaja.

U vezi sa ovim, istakla bih i odgovor Vlade SAD od 21.12.2018.godine na zahtjev optuženog Karadžića od 03.12.2018.godine za obavezujući nalog SAD za dostavu svih telegrama i izvještaja NSA i CIA koji se tiču onoga što je optuženi Karadžić govorio ili mu je pripisano u periodu od 09.07.1995.-31.07.1995.godine. SAD su u svom odgovoru navele da se radi o ponovljenom zahtjevu iz 2009.godine, kada su SAD u cijelosti sarađivale i predale veliki broj dokumenata koji se tiču Srebrenice.


Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar