Pelješki most ne smije biti izgrađen, poruka je iz dokumenta koji skupina bh. parlamentaraca namjerava poslati predstavnicima međunarodne zajednice.

Prema dokumentu, koji je u posjedu TV Hayat i koji bi trebao biti poslan Valentinu Inzku, visokom predstavniku u BiH, Federici Mogherini, šefici europske diplomacije, visokim tijelima Europske unije, Hrvatska krši UN-ovu Konvenciju o pravu mora i „nedozvoljeno odsijeca“ Bosnu i Hercegovinu od međunarodnih voda.

„Povrh toga, Hrvatska nasilno nameće izgradnju Pelješkog mosta i tako fizički i međunarodnopravno ometa, ograničava i sprečava jedinu usku pomorsku vezu Bosne i Hercegovine s međunarodnim vodama i s ostalim državama svijeta. Na taj način ugrožava mir, suverenitet, stabilnost, obrambenu sposobnost i slobodan razvoj i opstanak Bosne i Hercegovine kao pomorske države“, navodi se u dokumentu bh. parlamentaraca.

Podsjećaju i kako je hrvatski premijer Andrej Plenković, za nedavna posjeta Sarajevu, izjavio kako „sve što Hrvatska radi u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta u skladu je s međunarodnim pravom i u duhu dobrosusjedskih odnosa“. Smatraju da Plenković takvim izjavama „u zabludu dovodi i hrvatsku javnost i sve institucije Bosne i Hercegovine i Europske komisije“.

„S obzirom na to da ni Vijeće ministara, kao ni Predsjedništvo BiH nikada nije izdalo takvu suglasnost, bh. javnost se s pravom pita i sumnja da je zahtijevana suglasnost lažirana ili lažno potpisana od zaposlenika ministarstava Republike Hrvatske i BiH koji su članovi HDZ-a iz Hrvatske i HDZ-a iz BiH, što ukazuje na moguće počinjenje kaznenog djela korupcije i lažnog predstavljanja, lažiranja državnog dokumenta i sukoba interesa“, sumnjaju bh. parlamentarci.

Stoga zahtijevaju da nadležne bh. institucije, kao i institucije Europske Komisije postupe prema svojim nadležnostima, ispitaju te navode i kazne eventualne počinitelje.

Crnadak: Pomiriti dva interesa

Nedavno je, u intervjuu Al Jazeeri, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak rekao da „dvije države, kao prijateljske zemlje i dobri susjedi, treba da pomire dva interesa – jedan je hrvatski interes da spoji svoju teritoriju, što je njihovo pravo, a drugi je interes Bosne i Hercegovine da dobije nesmetan pristup otvorenom moru i da dolazak i odlazak u i iz Neuma ne bude na bilo koji način upitan“. Po njemu, „to treba da ostane na polju struke“.

Istovremeno su se oglasili i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović i Dragan Čović, čije izjave su potvrdile da još uvijek postoji visok nivo neslaganja kada je u pitanju Pelješki most, koji je već dugo godina predmet sporenja Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Dok je Čović kazao kako je siguran da će se Pelješki most graditi onako kako je planirano, jer „znači previše za Bosnu i Hercegovinu“, Izetbegović je još jednom ponovio da Bosna i Hercegovina mora imati otvoren pristup moru.

„Još uvijek postoje određene nejasnoće oko cjelokupnog projekta i postavlja se pitanje kako je moguće doći u fazu da Evropska unija odobrava sredstva za izgradnju Pelješkog mosta, a da te prethodne dileme nisu razriješene“, rekao je Safet Softić, jedan od potpredsjednika Stranke demokratske akcije.

Na kraju, očitovao se o cijelom problemu i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula koji je izjavio kako će „izgradnja Pelješkog mosta povezati dva dijela nesporno hrvatskog državnog teritorija“.

„Nakon dužeg perioda u kojem je trebalo definirati okolišne, tehničke, prometne i financijske aspekte projekta, sada se približava vrijeme izgradnje samog mosta. Što se tiče dvojbi koje su se i nedavno mogle čuti iz Sarajeva, radi se o nepotrebnom zaoštravanju retorike zbog ulaska u prerano pokrenutu predizbornu kampanju u BiH“, zaključuje Picula.

Materijal stigao prekasno

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nedavno je odgodio raspravu o projektu Pelješkog mosta, jer je materijal koji je o tome sačinilo Vijeće ministara BiH stigao prekasno da bi ga zastupnici mogli detaljno analizirati. Trebala je biti provedena cjelovita rasprava o tome pod kojim uvjetima Hrvatska gradi Pelješki most i ugrožava li to interese Bosne i Hercegovine, odnosno njeno pravo pristupa otvorenom moru.

Kao nesporna navedena je činjenica da se most treba graditi u hrvatskim teritorijalnim vodama, odnosno 400 metara zapadno od granične crte s Bosnom i Hercegovinom. U materijalima Vijeća ministara piše kako su uvažene sve primjedbe iz Bosne i Hercegovine na prvobitno planiranu konstrukciju mosta koja je mogla predstavljati zapreku uplovljavanju većih brodova u Neumski zaljev te kako je stoga most preprojektiran tako da njegova visina u ravni takozvanog svijetlog otvora bude 55 metara, a raspon između stupova 200 metara.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je u svom izvještaju parlamentarcima navelo kako gradnja Pelješkog mosta ni na koji način ne prejudicira rješavanje otvorenog pitanja granice na moru s Hrvatskom, kao ni drugih pitanja vezanih za poštovanje i provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Most i vizualna prepreka

„Bosna i Hercegovina mora jasno i glasno zaustaviti nasilni projekt mosta i zauvijek reći stop tzv. Pelješkom mostu, te s prezirom odbaciti 'neškodljivi prolaz' koji uopće nije 'slobodan' i nije primjeren režimu plovidbe i komunikacije za pomorsku državu BiH na njezinom priključnom putu do međunarodnih voda (otvorenog mora)“, navode bh. parlamentarci.

Podsjećajući da bi „most u slučaju rušenja potpuno zapriječio i zatvorio jedini međunarodni prolaz do otvorenog mora“, ukazuju i „nikakva konstrukcija na toj lokaciji nikad ne smije biti ni dozvoljena ni razmatrana“.

„Kao vizualna prepreka, most bi narušavao slobodni pogled prema otvorenom moru i djelovao bi kao diskriminirajuća, psihološka i zatvorska ograda za sve turiste, stanovnike Neuma i sve državljane BiH“, dodaju.

(Al Jazeera i agencije)