Piše: Prof. dr. Sadik Bahtić

Za Bosnu i Hercegovinu se često kaže da je to zemlja u obliku srca. Bosna i Hercegovina leži u srcu jugoistočne Europe, u središnjem dijelu Balkanskog poluostrva. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu graniči s Republikom Hrvatskom, a na istoku i jugu sa državama Srbijom i Crnom Gorom.

Bosna i Hercegovina ima mali izlaz na more u dužini od oko 21 km obalne linije kod Neuma. Balkansko poluostrvo je most između Europe i male Azije tako da se ovdje istočne i zapadne civilizacije susreću, ponekad sukobljavaju, ali takođe i obogaćuju jedna drugu. Bosna i Hercegovina je mala zemlja koja se prostire na samo 51.129 km 2 , ali ima dugu i fascinantnu historiju.

Ime Bosna, kako se nazivaju sjeverni i centralni dio zemlje, datira još iz Rimskog perioda i vjeruje se da je nastalo od riječi bosana što znači voda a koje Bosna ima u izobilju. Južni dio zemlje, region oko drevnog Huma, kojim je vladao Herceg Stjepan Kosača nazvan je Hercegovina nakon što su to područje zauzeli Otomanski osvajači. Bosna i Hercegovina je zapanjujuće lijepa zemlja u kojoj posjetioci mogu uživati u ljepotama širokih ravnica Semberije, kamenite Hercegovine, zelenih livada i pašnjaka, kao i visokih planinskih vrhova u centralnoj Bosni.

 Pored prirodnih ljepota u BiH postoji veliki broj kulturno-historijskih spomenika koji su svakako zanimljivi potencijalnim turistima.

Veliki su potencijali za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini, ali mnogi nisu svjesni te šanse za ekonomski napredak i slanje pozitivne slike o BiH. Ukoliko se hitno ne preduzmu adekvatne mjere neprocjenjivi resursi koji se mogu iskoristiti u turističkom sektoru biće nepovratno uništeni i izgubljeni. Veliki potencijal je skriven i u domenu zimskog turizma.

Veliki broj planina, od kojih su četiri olimpijske, predstavlja pravo blago, koje može privući veliki broj turista. Međutim potrebno je naglastiti da je značajand dio infrastrukture i smještajnih kapaciteta u proteklom ratu, te da i nakon 20 godina još nije značajnije obnovljen.

Turistički potencijal u Bosni i Hercegovini Bosna i Hercegovina predstavlja veoma zanimljivu turističku destinaciju, što je rezultat geografskog položaja, izuzetnih prirodnih ljepota, kulturno-historijskih vrijednosti i pogodnih klimatskih uslova.

Na području Bosne i Hercegovine stoljećima su se ukrštale različite kulture, religije i tradicije, što daje dodatnu vrijednost kreiranju specifičnog turističkog proizvoda i obogaćuje ponudu. Zahvaljujući svemu ovome, Bosna i Hercegovina posjeduje brojne prirodne i ljudskim radom i aktivnošću stvorene mogućnosti za razvoj različitih vrsta turizma, među njima posebno.

1) Planinski: Olimpijske planine Bjelašnica, Jahorina, Igman i Trebević, Vlašić kod Travnika su veliki resursi u funkciji razvoja zimskog turizma i sportske rekreacije.

Pored ovih kompleksa postoji i brojni manji planinski kompleksi koji ukoliko se adekvatno opreme mogu priviću dodatni broj turista u našu zemlju.

2) Banjski: banje na Ilidži kod Sarajeva, u Fojnici, Kiseljaku, Tesliću, Tuzli, Olovu, Srebrenici, Višegradu i sl., predstavljaju bogatstvo termalnih izvora ljekovite i mineralne vode koji su još u ranom historijskom periodu bile predmet eksploatacije u svhu liječenja i rekreacije.

3) Pomorski: Neum sa 270 sunčanih dana u godini je bosanskohercegovački izlaz na

Jadransko more koji svojom okolinom (Mostar, Stonski zaljev, Hutovo blato) pruža jedinstven ugođaj za odmor i rekreaciju.

4) Religijski: Međugorje je nakon navodnog ukazivanja bogorodice postalo moderan centar vjerskog turizma sa izgrađenim kapacitetima, infrastrukturom i ostalim sadržajima; Prusac, Jajce, te monogobrojni religijski i kulturni spomenici četiri religije (islam, katolicizam, pravoslavlje) koji na ovim prostorima stoljećima egzistiraju.

5) Lovni i ribolovni: očuvanost prirode, bogatstvo rijeka, jezera, razne vrste divljači predstavljaju izuzetnu turističku atrakciju. U Bosni i Hercegovini je divljač očuvana mnogo bolje nego u većem dijelu ostatka Europe, te lov i ribolov u BiH predstavlja posebnu atrakciju.

6) Kongresni turizam: Sarajevo, Zenica, Tuzla, Bihać, Banja Luka, Mostar. Ovaj oblik turizma se može kombinovati sa drugim, već navedenim oblicima. Na primjer smještajni kapaciteti Sarajeva se mogu kombinovati sa potencijalom okolnih planina u svrhu privlačenja većeg broja turista u periodu zimske sezone.

Mnoga bosanskohercegovačka vrijedna prirodna bogatstva su ostala sačuvana. To su kanjoni

Rakitnice i Krušnice, rezervati ptica Hutovo blato i Bardača, prašuma Perućica, jezera kao što su Blidinje, Prokoško, Šatorsko i Boračko, vodopadi Kravice, Skakavac, Kozica, rijeka Una sa svojim slapovima, gornji tok Neretve, izvor Bune i sl.

(Autor je univerzitetski profesor i bivši poslanik Parlamentarne skupštine BiH)