Buturović: Za Andrića i Njegoša islam je strano tijelo na kršćanskom Balkanu

Buturović: Za Andrića i Njegoša islam je strano tijelo na kršćanskom Balkanu

Piše: Jasmin Agić

Ime Amile Buturović u akademskim krugovima izaziva samo poštovanje jer ta skromna i pomalo samozatajna profesorica historije religija ne gradi naučnu karijeru izazivanjem skandala u kulturi ili poticanjem površnog medijskog egzibicionizma, prenosi Al Jazeera Balkans.

Metodična i naučno pedantna, Buturović je autorica bogatog i izuzetno cijenjenog naučnog opusa, a predmet njenih intelektualnih interesovanja jest izučavanje bosanskohercegovačke srednjovjekovne historije, u najširem značenju te sintagme.

Osim toga, poseban interes izražavala je prema temama iz historije islama, usmjeravajući fokus na teme u kojima se ogleda odnos između islama i njegovog društveno-historijskog konteksta.

No, i pored svih naučnih uspjeha, njeno ime manje je poznato široj javnosti Bosne i Hercegovine, a razlog takvog odnosa jest njena doslovna dislociranost iz našeg društvenog prostora.

Dakle, da budemo sasvim jasni, Buturović već nekoliko decenija živi i radi u Sjevernoj Americi, gdje na Univerzitetu York u Torontu predaje historiju religije i kulture.

Pojava knjige Kameni govornik – stećci, prostor i identitet u poeziji Maka Dizdarana bosanskom jeziku predstavlja kulturni događaj iz više razloga, a najviše zbog činjenice da je riječ o tekstu u kojem je autorica pokušala naći odgovore o neuralgičnim problemima bosanskohercegovačke kulturne historije.

Bilo da piše o nepodudarnosti između teritorijalnosti Bosne i bosanske nacionalne samoidentifikacije njenog stanovništva ili načinima na koji su Ivo Andrić i Petar Petrović Njegoš u islamu vidjeli trajnu prijetnju kršćansko-slavenskoj ideologiji rase, Buturović to radi iznoseći naučno utemeljene činjenice i podsjećajući čitaoce na dugu i bogatu historiju komentara na te teme.

Jedan od najvećih dometa njene knjige, kako to vidi književna kritika, jest uvid u prirodu poezije Maka Dizdara. I dok bosanskohercegovačka historija književnosti vidi Makovu poeziju kao primarno transcendentalnu, Buturović, s nepogrešivim osjećajem za logičko dokazivanje teze, pokazuje da je Dizdar izuzetno političan u svom književnom djelu. 

Knjiga Kameni govornik, koju je izdalo Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske "Preporod", povod je za razgovor s prof. Buturović.

Kompletan teskt pročitajte OVDJE.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar