Piše: StarMo

Samo što je objavljena odluka Centralne izborne komisije BiH o raspodjeli mandata za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, uslijedile su brojne i uglavnom negativne reakcije.

 Odluka koja je donesena preglasavanjem bošnjačkih članova CIK-a i uz očiglednu asistenciju najvažnijih međunarodnih predstavnika u Bosni i Hercegovini, pokazala je svu slabost političkog sistema i različita tumačenja očito vrlo rastegljivog pojma ustavnosti i zakonitosti u Bosni i Hercegovini, piše StarMo.

Apsurdnost odluke CIK-a BiH najočitija je na primjeru Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji bi – prema toj odluci – u budući sastav Doma naroda Federalnog parlamenta trebao delegirati troje Hrvata, dvoje Srba i jednog Bošnjaka i niti jedno iz reda ostalih! U obrazloženju, većina u CIK-u tvrdi kako su odluku donijeli na osnovu posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine.

Međutim, upravo je taj podatak najslabija tačka u objašnjenju CIK-ove odluke. Da se kojim slučajem CIK zaista bavio rezultatima popisa iz 2013. godine, onda bi način raspodjele mandata bio zasigurno drugačiji! Prema odluci CIK-a tako, a na osnovu popisa iz 2013. godine, građane srpske nacionalnosti će predstavljati dva delegata, uz napomenu kako – prema istom tom popisu – Srbi u HNK su zastupljeni sa jedva tri posto. S druge strane, Bošnjaci prema posljednjem popisu čine skoro 42 posto ukupnog stanovništva HNK-a, a u budućem Domu naroda bi trebali imati upola manje delegata od Srba!

Zanimljivom matematikom CIK se bavio i kada su u pitanju predstavnici iz reda ostalih, koji su na posljednjem popisu činili skoro 2,5 posto stanovništva, a koji su ranije imali svoje predstavnike iz HNK u Domu naroda. Dakle, broj građana srpske nacionalnosti je tek neznatno viši od broja onih iz reda ostalih, pa ipak će Srbe u Domu naroda iz HNK predstavljati dva delegata, a ostale nijedan!

Još je zanimljivije ukoliko se odluka CIK-a posmatra sa stranačke pozicije. Prema onome što se može zaključiti, HDZ BiH bi u ukupnoj kvoti mogao imati čak četiri delegata, obzirom da je jedna poslanica u Skupštini HNK iz reda Srba upravo izabrana sa liste Hrvatskog narodnog sabora, koalicije predvođene HDZ-om BiH. Sa druge strane, SDA bi, sa čak boljim rezultatom nego na prošlim izborima, trebala imati tek jednog delegata Bošnjaka iz HNK, isto koliko i SDP, koji je na izborima ostvario tri puta lošiji rezultat od SDA.

Sve ove činjenice ukazuju na to da se CIK u slučaju HNK nikako nije mogao voditi principima poštivanja popisa stanovništva iz 2013. godine, već je odluka, nema nikakve sumnje, zapravo politička. Popunjavanje klubova naroda u budućem Domu naroda Parlamenta Federacije BiH izrežirano je preko leđa građana HNK-a i to od strane onih koji se već duže vrijeme uporno pozivaju na navodno legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda.

Nakon svega, izvjesno je samo da će, nakon posljednje odluke CIK-a, uslijediti brojne pravne zavrzlame, sa vrlo neizvjesnim i politički opasnim ishodom. Kreiranje navodnih “rješenja” na principima koji se zapravo ne poštuju, samo je uvod u još dublju političku krizu i nastavak sadašnje pat-pozicije i to baš u vrijeme vrlo argumentovanih priča o novoj “raspodjeli karata” u regionu.

Odluka CIK-a je pokazala kako neprincipijelna srpsko-hrvatska koalicija itekako funkcioniše i jasno provodi svoju agendu, koju su – uostalom – više puta javno iznijeli glavni protagonisti Dragan Čović i Milorad Dodik.

Imaju li probosanske političke opcije odgovor na ovo?