Piše: Prof. dr. Sadik Bahtić

U posljednje vrijeme sve su glasnije i učestalije najave sa najviših nivoa vlasti kako će Bosna i Hercegovina uskoro posegnuti za povećanjem poreske stope (PDV-a) sa 17 na 19 ili 21 %.

Bh. političari su se još u refomskoj agendi obavezali strancima za blago povećanje PDV-a po jedinstvenoj stopi te još jednom potvrdili da služe strancima i krupnom kapitalu, a ne onima koji su ih birali. Nažalost, kod nas u Bosni i Hercegovini građani umjesto da kazne takve neodgovorne političare - oni ih nagrađuju iz izbora u izbore.

Nakon uvođenja akciza koje su prouzrokovale val poskupljenja, povećanje poreske stope PDV-a bila bi još jedna nepromišljena i pogrešna odluka vlasti i novi udar po džepu građana BiH.

Putujući po BiH neki dan slušam na jednoj bh. radio stanici emisiju o najavi povećanja PDV-a u Bosni i Hercegovini, reakcije i komentare građana ( jako negativne reakcije) , što mi je i dalo povod da napišem ovu kolumnu jer sam kao državni poslanik u mandatu 2006.-2010.godine kao predsjednik Komisije za finansije i budžet Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, bio sudionik u implementaciji uvođenja PDV-a u Bosni i Hercegovini.

Odgovorno tvrdim da je uvođenje PDV-a u BiH 1. januara 2006 godine u visini od 17%, zasigurno najbolji projekat u Bosni i Hercegovini poslije rata i predstavlja vrhunac reforme sistema indirektnog oporezivanja.

Porezna politika predstavlja izraz nacionalnog suvereniteta i dio je cjelokupne ekonomske politike jedne države.

Kakvi su bili efekti uvođenja PDV-a za ekonomiju Bosne i Hercegovine?

1. Implementacija PDV 2006. godine imala je višestruke pozitivne efekte na ekonomiju BiH i u toj godini Bosna i Hercegovina imala je ekonomski i fiskalni napredak.

2. Došlo je povećanja izvoza i smanjenje uvoza, što je doprinjelo smanjenju trgovinskog deficita, koje je vodilo i smanjenju deficita takućeg računa.

3. Uvođenje PDV-a dovelo je do smanjenja sive ekonomije, tako da se dio sive ekonomije uključio u regularne tokove, a što je imalo jako pozitivne efekte na ekonomiju BiH.

4. Došlo je do povećanja poreske baze-poreskih obveznika i veće finansijske discipline.

5. Duplo je povećan broj preskih obveznika s 20.000 na 40.000, što je uticalo na rast prihoda.

6. Uvođenjem PDV-a dobili smo suficit na svim nivoima, da nam prihodi rastu, dobro napreduju.

Međutim vođenje fiskalne politike nije bilo dobro, jer umjesto da te prihode usmjerimo u razvoj - oni su završili u potrošnji. Došlo je do povećanja plata na svim nivoima, iako to povećanje plata nije pratila produktivnost.

7. Zahvaljujući PDV-u došlo je do povećanja investicija u Bosni i Hercegovini, do povećanja proizvodnje i zaposlenosti.

Kakvi bi sada bili efekti povećanja poreke stope PDV-a na životni standard građana?

Nesumnjivo je da bi povećenje PDV-a imalo značajan uticaj na životni standard građana i socijalni položaj najsiromašnijih slojeva društva, jer i nakon uvođenja PDV-a 2006.godine po stopi od 17% došlo je do povećanja cijena osnovnih životnih namjernica (ulje, šećer, brašno, sol.itd).

Ta poskupljenja nisu bila opravdana i ona su najviše pogadila siromašne, penzionere i nezaposlene.

Prof. dr. Sadik Bahtić: Potrebne detaljne analize

Povećanje PDV-a koje najavljuje vlast nije u interesu građana, a posebno kategorije najugroženijih, već u interesu nesposobne i neodgovorne vlasti koja će ta sredstva od povećanja poreske stope usmjeriti za krpljenje i punjenje budžetskih rupa , koje su oni svojim neznanjem prouzrokovali.

Dosadašnja iskustva nam govore da većina zemalja u tranziciji, kao što je i BiH, još uvjek nemaju zaštićene granice, uređen sistem, mehanizam zaštite i kontrole, razvijene institucije, tako da bi od povećanje poreske stope PDV-a sa 17 na više najviše koristi imali trgovci, šverceri, kriminalci i profiteri a ne penzioneri, siromašni i nezaposleni.

Posljedice koje bi nastale povećanjem poreske stope PDV-a:

1. Povećale bi sivu ekonomiju šverc, mito, kriminal i korupciju, jer kod nas u BiH nažalost mafija i kriminalci još uvjek su dosta organizovaniji od države i državnih institucija.

2. Povećanje PDV-a bio bi još jedan atak na kategoriju socijalno najugroženijih i još bi više pogoršao životni standard stanovništva.

3. Došlo bi do vala poskupljenja osnovnih životnih namirnica i drugih osnovnih proizvoda osjetljivih za sva domaćinstva u BiH, gdje bi trgovci i profiteri ubrali dodatni profit na račun siromašnih, penzionera i nezaposlenih.

4. Povećala bi se nezaposlenost, siromaštvo i iseljavanje prije svega mladih u treće zemlje.

Zašto je Bosni i Hercegovini već 12 godina jedinstvena stopa PDV-a od 17% i zašto toliko dugo čekamo na uvođenje nulte ili diferencirane stope PDV-a u BiH za neke proizvode?

Poznato je da Bosni i Hercegovini unazad nekoliko godina od strane nekih političkih partija i političara bilo više inicijativa za izmjenom PDV-a i uvođenje nulte ili diferencirane stope.

Političke partije takve inicijative u parlament BiH, upućuju i upućivale su pretežno pred izbore, radi dobivanja jeftinih političkih poena jer do realizacije nikad nije došlo.

Moje lično mišljenje i sugestija vlastima je da u ovom trenutku, gdje nam je država u veoma teškoj ekonomsko-socijalnoj situaciji, nije dobro ići na povećanje stope PDV-a sa 17 na 19 ili 21 % , već da trebamo uvesti nultu ili diferenciranu stopu PDV-a u Bosni i Hercegovini.

U većini zemalja EU su diferencirane stope , pa se pitam šta mi čekamo i zašto naša vlast ne krene tim putem? Trenutno među evropskim zemljama, samo BiH i Danska primjenjuju jedinstvenu poresku stopu PDV-a na sve proizvode bez snižene stope za najosjetljivije proizvode.

Imamo više varijanti za uvođenja nulte ili diferencirane stope.

Uzimajući u obzir tešku ekonomsku situaciju, veliku nezaposlenost i siromaštvo moje mišljenje je da bi u Bosni i Hercegovini trebali krenuti u uvođenje diferencirane stope i to:

1. Nulta stopa- 0

2. Snižena stopa -5 %,

3. Opća stopa- 25%.

Nulta (0) stopa bi trebalo obuhvatiti slijedeće proizvode i usluge:

1. Sve vrste hljeba,

2. Mlijeko i mliječne proizvode,

3. Jestivo ulje i masnoće,

4. Lijekovi i pomoćna ljekovita sredstva i zdravsrvena pomagala,

5. Knjige, udžbenici, novine, časopisi i publikacije,

6. Stočna hrana,sjemena i sadni materijal,

7. Učila, informacione i komunikacione tehnologije za predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje..

Druga grupa proizvoda oporezovala bi se sa 5 % i obuhvatala bi proizvode za opće potrebe domaćinstva a luksuzni proizvodi bili bi u trećoj grupi po stopi od 25 %.

Također, prije nego što uđemo u proces izmjena PDV-a, treba uraditi detaljnu analizu, analizu koliko će to finansijski iznositii i kako će se to odraziti na prikupljanje prihoda i makroekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine.

Druga i treća grupa poreza se mogu mjenjati na gore ili dole u zavisnosti šta nam pokaže analiza o pretpostavkama koliko ćemo prikupiti prihoda na bazi diferencirane stope.

Na kraju, želim da istaknem da sam se kao nekadašnji predsjednik Komisije za finasije i budžet u Državnom parlamentu zalagao i predlagao, a i sad predlažem budućim vlastima u Bosni i Hrcegovini, da povećaju plate i adekvatno nagrade sve uposlenike koje rade ili doprinose na ubiranju prihoda ( graničnoj policiji, carini, inspekcijama) jer nam siva ekonomija, šverc i korupcija na godišnjem nivou proguta par milijardi KM. To bi bila najispaltivija investicija u Bosni i Hercegovini.