Prof. dr. Sadik Bahtić: Kako se razvijao mali biznis u Europi?

Piše: Prof. dr. Sadik Bahtić

Možemo reći da gotovo sve europske zemlje pridaju pažnju malom biznisu, učestvuju u njegovom razvoju bilo da su u pitanju regionalni ili lokalni nivoi.

Zemlje Zapadne Europe su razvile sličan pristup razvoju malog biznisa kao SAD, prenosi Poduzetnik.ba.

Također, u Europi mnoge države imaju razvijene sisteme pomoći malom biznisu.

Može to biti finansijska ili nefinansijska pomoć.

U razvijenijim Europskim zemljama – tzv. EU 19, MSP čini 99,7 posto od ukupnog broja preduzeća i angažuje oko 70 odsto zaposlenih u ekonomskom sektoru.

Ovdje možemo navesti primjere Španije i Italije kao razvijenijih zemalja koje su svoje ekonomske probleme rješavale tako što su se oslanjale na razvoj malih i srednjih preduzeća, što je umnogome pomoglo ekonomije ove dvije države.

Ekonomska politika Italije podstiće preduzetništvo u malom biznisu preko regionalnih državnih institucija.

Prvenstveno starta od obrazovanja - u školstvu, ulaganja u ravnomjerni razvojni odnos među regijama. Dalje, pružaju finansijsko-kreditne povoljnosti malim privrednicima i na taj način pružaju podršku prilikom početnog osnovanja firme.

Što se tiče Europe, potrebno je navesti da je na primjeru Njemačke kao jedne od najrazvijenijih zemalja u Europi, razvijena strategija poticanja razvoja malog biznisa.

sadik-bahtic2-620x412.jpg - Prof. dr. Sadik Bahtić: Kako se razvijao mali biznis u Europi?
Prof. dr. Sadik Bahtić: Važnost malog poduzetništva

Oko četiri miliona biznismena u Njemačkoj ima sopstveno preduzeće.

S tim u vezi, znamo da je njihov mentalitet poseban po discipliniranosti, mnogobrojnim kvalitetama kada je posao u pitanju, ali i produktivnosti i dobiti.

U Njemačkoj je tradicionalno ustaljena strategija podsticaja preduzetništva na osnovama privatne inicijative i privatnog vlasništva. Broj privatnih preduzeća je u stalnom porastu.

Nakon ujedinjenja Njemačke, u prestrukturiranju njene privrede u istočnom dijelu, veliku ulogu ima razvoj malih preduzeća.

Razvoj tržišne ekonomije zapravo se prevashodno razvija preko razvoja malih i srednjih privatnih preduzeća u bivšem DDR-u.

Što se tiče ostatka Europe, jasno je na početku da sve zemlje ne ulažu isto u razvoje malih biznisa. Zemlje koje su razvijenije ozbiljnije shvataju važnost malog biznisa od zemalja koje su u tranziciji poput Bosne i Hercegovine.

Sudeći prema indeksu razvoja MSP, koji se zasniva na četiri ekonomska parametra (udio privatne svojine u BDP; udio sektora MSPP u BDP; udio radne snage u MSP u ukupnoj zaposlenosti zemlje i BDP po stanovniku), u zemlje sa brzim progresom, mogu se svrstati

Slovenija, Hrvatska, Estonija, Poljska, Litvanija, Mađarska i Slovačka.

 Mala, srednja i velika preduzeća su jako važna, jer samim tim što su ljudi zaposleni u njima, i njihove porodice su obezbijeđene, a s druge strane predstavljaju 99 posto svih kompanija u Europi.

Prema rezultatima istraživanja, koje je sprovela Europska komisija, cjelu Europu, u poređenju sa državama kao što su SAD i Japan, karakteriše prisustvo velikog broja manjih preduzeća.

Veliki broj kompanija je u vlasništvu, ili njima upravlja jedna porodica - od prvih 100 italijanskih poslovnih grupa po prometu, preko 40 odsto su porodične firme, dok u Njemačkoj ovaj procenat iznosi 17 odsto, a u Francuskoj 26 odsto.

Ova karakteristika je postala očiglednija u poslednje tri decenije, kada je razvoj preduzetništva postao masovni fenomen - što podrazumjeva hiljade malih i srednjih porodičnih biznisa.

U tu svrhu 50-ih godina formirana je Europska komisija za preduzetništvo, gdje je donijela brojne smjernice u cilju podsticanja malog i srednjeg preduzetništva. Prema podacima za ostvarene visoke poslovne rezultate u malim kompanijama, u Njemačkoj se dodeljuje Ludvig- ova nagrada kvaliteta, zatim Europska nagrada kvaliteta (EQA) modela totalnog upravljanja kvalitetom - TQM.

Za uspešno ostvarivanje poslovne izvrsnosti malog biznisa u dugoročnom periodu samoocenjivanje predstavlja važno sredstvo za mjerenje ostvarenog učinka u okviru kriterijuma koncepta EFQM modela TQM. Cilj je, da se unapređenje kvaliteta izvodi u kontinuitetu i uz učešće svih zaposlenih sa optimalnim troškovima. Realizuje se u praksi ne

samo u okviru cjelokupne firme - malog preduzeća, već i u okviru sektora ili pogona.

Kada je u pitanju Engleska, potrebno je naglasiti da je to, također, zemlja koja se smatra jednom od onih zemalja razvoja preduzetništva i malog biznisa. U toj domeni, izdvajaju se dva osnovna obilježja, a to su: privatizacija i podsticaj osnivanju i rada malih i srednjih preduzeća.

Na taj način, došlo je do promjene privredne strukture i preseljenja radne snage iz velikih preduzeća u nova – mala.

U Belgiji mala preduzeća predstavljaju nosioce preduzetništva i uopće inovacije.

U Švedskoj egzistira blizu 400 hiljada malih firmi. Male firme zapošljavaju oko 50% od ukupne zaposlenosti u privatnom sektoru.

Švedska vlada daje finansijsku podršku, te edukacione i konsultantske usluge malim provrednicima. Glavni motiv pri tome je da se povećava broj zaposlenih u tom sektoru, s obzirom na to da uvođenje visokih tehnologija u velike firme dovodi do otpuštanja radnika.

(Autor je univerzitetski profesor i bivši poslanik Parlamentarne skupštine BiH)

Napomena: Stavovi izneseni u tekstu odražavaju mišljenje autora, a ne nužno i stavove Bh. informaitvnog servisa INS.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar