U prepunoj Ustanovi kulture Parobrod, u centru Beograda, u utorak navečer je otvorena izložba "Opkoljeno Sarajevo", u organizaciji Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Izložba je dio stalne postavke Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, a na njoj se mogu videti autentični artefakti i fotografije iz perioda od 1992. do 1995. godine, kada su snage bosanskih Srba držale Sarajevo pod opsadom tri i po godine.

Eksponati pokazuju kako se odvijao svakodnevni život u opkoljenom, granatiranom i snajperisanom gradu. Ratne pećnice, vuneni džemper dječaka Nermina Divovića, koji je ubijen snajperskim metkom, fotografije masakra na Markalama, pokolja u Ulici Vase Miskina, natpis "Don’t let them kill us" sa izbora za mis Sarajeva 1993. godine, karton sa natpisom "Pazi, snajper", dječije igračke, kanisteri za vodu – samo su neki od eksponata koji posjetiocima izložbe svjedoče o životu u opkoljenom Sarajevu.

Izvršni direktor Fonda za humanitarno pravo Budimir Ivanišević objasnio je da je jedan od motiva za organizovanje izložbe zapanjujuća činjenica da većina građana Srbije ne zna da se opsada Sarajeva uopšte dogodila.

"Ako je neko eventualno postavljao sebi pitanje zašto je važno da jedna ovakva izložba bude organizovana u Beogradu, ilustrovaću to jednim rezultatom istraživanja javnog mnjenja koje je Fond za humanitarno pravo sproveo prije malo više od godinu dana, odnosno agencija Demostat u ime Fonda za humanitarno pravo, gdje je jedno od pitanja za građane Srbije bilo: 'Da li znate koji je grad bio pod opsadom četiri godine?' Dvadeset tri posto anketiranih je odgovorilo da je to Sarajevo", rekao je Ivanišević.

On je naveo da ovakvi podaci ljudima koji se bave prošlošću zvuče frapantno, ali "to je neka realnost koju mi živimo u Srbiji. I to je jedan od glavnih motiva zašto smo se odlučili da organizujemo ovu izložbu zajedno sa Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine. Dakle, da ljudi čuju, vide i zainteresuju se, prije svega, za jednu ljudsku tragediju koju je taj grad proživio tokom 44 mjeseca opsade".

Prema njegovim rečima, ova izložba je "ljudska priča o tome kako su se ljudi snalazili, dovijali, improvizovali, ne bi li taj život - ili- možda je bolje reći, imitaciju života - vodili koliko je moguće regularno u takvim užasnim okolnostima 44 mjeseca opsade grada".

Kompletan tekst možete pročitati ovdje.