Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara poznat je pod nazivom Jevmu'l-arefe (Dan Arefata).

Arefat je brežuljak udaljen od Mekke petnaestak kilometara, a boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije, sastavni je dio obreda hadža, te se hadžije 09. zul-hidžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu.

Na Brdu Milosti (Džebelu'r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja sastali su se Hazreti Adem i Hazreti Havva. Muhamed, Allah mu podario spas i mir, je svoj poznati govor na Oprosnom hadžu održao upravo na Arefatu.

Ta tradicija davanja uputa hadžijama i danas je prisutna, a održava se na nekoliko velikih svjetskih jezika. Lijepo je da oni koji nisu na hadžu poste ovaj dan.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., je u hadisu kojeg bilježi imam Muslim kazao: 

"Post u danu Arefata, računam, da briše grijehe iz ove i prethodne godine". 

Ebu Davud bilježi predaju koju prenosi Ukbe b. Amir gdje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 

"Dan Arefata, dan prinošenja kurbana i dani tešrika su naš blagdan, sljedbenici islama i to su dani jela i pića".

Prenosi se od hz. Aiše da je Muhammed a.s. rekao:

"Zaista, u Džennetu ima mjesta koji su od rubina, zlata i srebra..",
a hz. Aiša ga je upitala.

"Božji poslaniče, za koga su ta mjesta?»

"Za one koji poste na dan Arefata", odgovorio je i dalje nastavio:

"O, Aiša, ko posti na dan Arefata, Allah njemu otvori trideset vrata dobra, a zatvori trideset vrata zla".