Dugogodišnji zahtjevi, prije svega, predstavnika HDZ-a BiH, za podjelom medijskog prostora zemlje na tri dijela i uspostavom kanala na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini, izgleda da bi uskoro mogli biti realizirani. Na mala vrata.

Naime, kako je iz više izvora potvrđeno Nezavisnom istraživačkom centru NICK, Radio-televizija Herceg-Bosne, čiji su većinski vlasnici i finansijeri općine i kantoni s hrvatskom većinom (ukupno oko 75 posto) u kojima vlada HDZ BiH Dragana Čovića, kupila je ovih dana Hrvatsku rado-televiziju kiseljak (TV KISS). To se smatra prvim korakom ka uspostavi kanala na hrvatskom jeziku koji bi se finansirao od RTV takse, što ne kriju ni čelni ljudi RTV Herceg-Bosne.

TV KISS, sa sjedištem u Sarajevu, koja emitira program na području glavnog grada BiH, srednje Bosne i dijelovima Zeničko-dobojskog kantona, preuzet je od utjecajne “Stanić grupe” iz Kreševa. Braća Stanić su navedenu televiziju kupili u maju 2014. godine i na njeno čelo postavili sarajevskog voditelja Emira Cocalića.

Uključivanje televizijske kuće s velikim potencijalom u kompanijski portfolio, naveli su tada, strateški je iskorak “Stanić grupe” u medijski prostor Bosne i Hercegovine, a u perspektivi i u regiji. No, poslije samo četiri godine izgubili su interes za ovom vrstom biznisa.

Ugovor o kupoprodaji, kako saznaje NICK potpisan je ovih dana, a Stanići će , izgleda, ostaviti u svom vlasništvu radio stanicu koja je djelovala u sklopu KISS-a.

Na ovaj način bi se mogla ispuniti očekivanja direktora RTV Herceg-Bosna Stipe Galića koji je, indikativno, još u martu ove godine u izjavi za medijski portal Media.ba  izrazio očekivanja da će televizija na čijem je čelu postati dio budućeg hrvatskog nacionalnog kanala u BiH.

“Nadam se da će Hrvati uskoro dobiti kanal na svom jeziku i da ćemo mi biti najvjerojatnije dio tog kanala. Financirat ćemo se iz RTV pristojbe, kao i u svim normalnim zemljama. U kojem modelu, to još treba dogovoriti”, rekao je Galić što se može dovesti u vezi sa akvizicijom TV KISS.

Osim s idejom u uspostavi kanala na hrvatskom jeziku, što je do prije nekoliko godina bilo odlučno odbacivano i od međunarodne zajednice i od predstavnika probosanske politike, vjerovatno cijela stvar ima veze s predstojećim Općim izborima u oktobru, što znači da će HDZ BiH dobiti mediji u Sarajevu koji će otvoreno zastupati interese te stranke.

Nije nevažna činjenica da je RTV Herceg-Bosne nastao u Mostaru s početkom ratnih operacija, odnosno “udruženog zločinačkog poduhvata”, kako je to utvrđeno pravosnažnom presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), a s ciljem stvaranja paradržavne tvorevine, tzv. Herceg-Bosne i pripajanja dijelova naše zemlje Hrvatskoj, i to u osvit žestokih sukoba u Mostaru u maju 1993. godine.

Ko finansira Herceg-Bosnu?

Da je podrška RTV Herceg-Bosne izvorno HDZ-ob projekt, potvđuju i podaci o finansiranju tog medija. Prema dostupnim budžetima opština i podacima baze koju vodi Fondacija CPI, Općina Grude je 2016. godine za finansiranje RTV Herceg Bosne izdvojila je 24.096 maraka, Kiseljak 15.276 maraka, Kreševo 10.489, Livno 13.000, Ljubuški 22.330, Neum 18.862, Posušje 10.525, Ravno 10.486, Stolac 19.368, Tomislavgrad 38.535, Široki Brijeg 29.041 i Čapljina 32.674 maraka.

 Iz budžeta Zapadno-hercegovačkog kantonae, prema podacima koji su nam dostavljeni 2015. godine za tu namjeru izdvojeno je 20.000 maraka, 2016. godine 35.958,65 maraka, a 2017. godine 61.643,40 KM.

Na osnovu informacija iz medija, na račun RTV Herceg Bosna iz budžeta HNK 2012. godine je uplaćeno 330.000 maraka, 2013. – 252.000, 2014. – 300.000, 2015. godine 220.000 i 2016. godine 220.000 maraka.

Dodatno, iz budžetske rezerve institucija BiH koju je Vijeće ministara BiH odobrilo Ministarstvu civilnih poslova, 2015. godine je za RTV Herceg-Bosne doznačeno 50.000 maraka. Također, 2017. godine iz budžetske rezerve izdvojeno je i 50.000 maraka kao podrška radu tog medija.