Vlada Srbije formirar će savjet za srpski jezik čiji će posao biti da brine o poštovanju službene i javne upotrebe srpskog jezika i ćiriličkog pisma. Savjet će imati devet članova koji će se, paralelno sa Odborom za standardizaciju srpskog jezika, starati o normiranju, njegovanju, unaprijeđivanju i zaštiti službenog jezika i matičnog pisma, piše Nedjeljnik.

Kako pišu Večernje novosti, Ministarstvo kulture Srbije predložilo je te novine Vladi Srbije, a koje bi trebalo da se primjene izmjenom i dopunom Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama. Nedavno je i ministar kulture Vladan Vukosavljević izjavio da je prijedlog upućen Vladi Srbije, te da će on uskoro ući u redovnu proceduru, ali i da očekuje polemiku povodom izmjena ovog važnog zakona.

Članove Savjeta za srpski jezik imenovat će Vlada Srbije, a izveštaj o radu podnosit će Skupštini najmanje jednom godišnje. Pet članova će predlagati Odbor za standardizaciju srpskog jezika, a četiri ministarstva za kulturu i prosvjetu.

"Savjet analizira i daje mišljenje o stanju službenog jezika i matičnog pisma u Republici Srbiji i na srpskom jezičkom području, daje sugestije u kreiranju i sprovođenju jezičke politike, daje preijdloge za razvoj i unaprijeđenje stanja službenog jezika i matičnog pisma", pišu Novosti.

Predloženi zakon definiše latinicu kao pomoćno pismo, te ako se nešto ispisuje na oba pisma, ćirilica mora da ima prednost.

Ukoliko institucije koje imaju obavezu da koriste ćirilicu prekrše ovu odredbu, odgovorno lice bit će kažnjeno od 5.000 do 100.000 dinara. Kazna za preduzeće koje latinicom ispiše naziv robe i usluga, uputstvo za upotrebu, deklaraciju ili garantni list bit će od 500.000 do milion dinara, a odgovorno lice u organizacijama koje ignorišu ćirilicu bit će kažnjeno do 70.000 dinara.

Postoje i izuzeci od službene upotrebe jezika i pisma, i to kada je reč o privatnoj komunikaciji, pisanju i upotrebi ličnih imena, dvojezičkim publikacijama i kompjuterskim programima, prihvaćenoj naučnoj i tehničkoj terminologiji, naučnim i umjetničkim djelima, kao i naučnoj i obrazovnoj djelatnosti škola na stranim jezicima. Izuzete su i marke proizvođača i robe i oznake porekla robe i usluga.