Poslije decenije izolacije Makedonija u redovima NATO-a

Poslije decenije izolacije Makedonija u redovima NATO-a

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu važnosti poziva Makedoniji za članstvo u savezu NATO na zasjedanju savezništva u Briselu 11.-12. jula 2018.godine Iz opsežne analize »Poslije decenije izolacije Makedonija u redovima NATO-a« objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Savez NATO, koji će iduće godine obilježiti 70. godina od osnivanje je na nedavnom zasjedanju u Briselu, koje je održano  11. i 12. jula/srpnja 2018, zvanično pozvao Makedoniju, da postane nova, već 30. članica NATO-a. NATO je sa svojim poslanstvom kolektivne odbrane ključni branik međunarodne sigurnosti i stabilnosti. Svoje djelovanje u periodu poslije završetka hladnog rata proširio je i transformirao se u skladu sa mijenjajućim prijetnjama koje ugrožavaju međunarodnu sigurnost, ujedno je povećao broj članica na sadašnjih 29 – Crna Gora je prije godinu dana postala nova članica. Makedonija će u skladu sa nedavnim zvaničnim pozivom, kada se okončaju svi predviđeni postupci postati jubilejna, 30. članica NATO-a. Zavisno od trajanja postupaka ratifikacije to se može dogoditi već u jubilejnoj godini za NATO.

Decenija (samo)izolacije

Makedonija je točno prije deset godina na zasjedanju NATO-a u Bukureštu, zbog blokade Grčke, koja je zahtijevala promjenu imena države ostala pred vratima NATO-a. Grčka je to postavila kao dodatan i novi uvjet za prijem u članstvo Makedonije, poslije ispunjena inače svih predviđenih uvjeta. Uslijedila je decenija izolacije, koja je u dobrom dijelu predstavljala samoizolaciju.

 Režim nekadašnje vladajuće VMRO-DPMNE je grčku blokadu iskoristio za unutarnju homogenizaciju izbornog tijela na osnovu „pokazivanja prstom“ na vanjskog neprijatelja, a time je praktično sam sebe onemogućio za bilo kakve konstruktivne pregovore sa Grčkom. Postavlja se veliko pitanje, da li je režim Nikole Gruevskog zaista istinski želio članstvo svoje države u NATO (i EU) odnosno da li je to bilo samo prividno održavanje vanjskopolitičkog usmjerenja? Teško bi se bilo koja stranka pa tako i VMRO-DPMNE smjela i mogla odreći ključnog vanjskopolitičkog cilja zbog konstantne visoke podršku javnosti. Činjenica je, da su odmah poslije proglašenja samostalnosti i nezavisnosti Makedonije sve tadašnje parlamentarne stranke u Sobranju (Parlament) postigle konsenzus o članstvu u obje temeljne integracije.

U međuvremenu je Makedonija sve vrijeme sudjelovala u programu alijanse za kandidate - Akcijski plan za članstvo (MAP), prošla kroz 18. ciklusa tog programa. Time su makedonske oružane snage postale najprovjeravanija vojska u historiji NATO-a. Makedonija je sve vrijeme sudjelovala i u drugim aktivnostima alijanse, prije svega u brojnim mirovnim operacijama za podršku miru. NATO je sve vrijeme u Makedoniji imao svoj ured za vezu (NATO Liasion Office).

Za razumijevanje važnosti nedavnog poziva Makedoniji za članstvo treba uzeti u obzir činjenicu, da se NATO u 2017.godini proširio za novu članicu – Crnu Goru. Najmoćnija vojno-odbrambena alijansa u historiji je time ostala privržena svojoj politici otvorenih vrata. To je bio snažan podsticaj i dodatan motiv za novu političku garnituru u Makedoniji, koja je 31.maja 2107.godine preuzela vlast u toj državi.

Zoran Zaev tvorac makedonske integracijske paradigme

Promjena političke, diplomatske i šire društvene paradigme u Makedoniji otpočela je prije tri godine kada je tadašnji lider opozicije Zoran Zaev (SDSM) pokrenuo val demokratskih promjena, koje su dovele do nove pozitivne slike te u mnogo čemu ključne balkanske države.

Vlada Republike Makedonije temelji na integracijskoj paradigmi Zorana Zaeva pomoću koje je aktualna vladajuća politička garnitura uspjela izvesti mirnu smjenu vlasti/režima. Uslijedilo je potpisivanje Sporazuma o dobrosusjedskih odnosima sa Bugarskom, donijet je zakon o unapređenju upotrebe jezika drugih etničkih zajednica. Marta ove godine EU je usvojila bezuvjetnu preporuku za početak pregovora sa Makedonijom. Ta tri velika koraka bili su rezultat rada aktualne makedonske Vlade. Analitičarima je bilo u znatnoj mjeri razumljivo, da mora poslije velikih strukturnih promjena u makedonskoj politici uslijediti korjeniti pozitivni pomaci u integracijskom procesu.

Makedonski i grčki premijer  Zoran Zaev i Aleksis Cipras (Syriza) obavijestili su javnost krajem juna ove godine, da su postigli historijski sporazum o rješenju spora oko imena, koji je skoro tri decenije opterećivao odnose među državama. Sporazum je bio – simbolično, ali i sa velikom praktičnom važnošću i porukom – objavljen na isti dan, kada su se prvi put u historiji sastali predsjednik SAD Donald Trump i sjevernokorejski lider Kim Džong-un. Zoran Zaev, tvorac makedonske integracijske paradigme, je time pokazao, da je lider širokog formata, kakvoga šira regija nije imala decenijama.

 

Ubrzanim tempom uslijedio je potpis sporazuma i njegova ratifikacija u makedonskom Sobranju, na osnovu čega je Grčka obavijestila generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga i predsjednika Evropskog vijeća Donalda Tuska, da povlači blokadu na makedonski put ka članstvu u EU i NATO. Evropsko vijeće je na zasjedanju u junu 2018, donijelo odluku da Makedonija započne pregovore o članstvu sa EU u junu 2019.godine. Na zasjedanju NATO-a u julu ove godine uslijedio je zvaničan poziv Republici Makedoniji da postane punopravna članica. Događaji su se u mjesecu junu odvijali ubrzanim tempom, tako da je potpuno razumljiva iznenađenost velikog dijela makedonske javnosti, da je poslije tri decenije zastoja takav napredak uopće bio moguć. Vidljiva je bila potpuna zbunjenost opozicijske VMRO-DPMNE, čije vodstvo je na taj historijski iskorak i dostignuće reagiralo poprilično blijedo i neuvjerljivo. To je u osnovi nastavak politike podrivanja makedonske države, obmanjivanja i zbunjivanja makedonske i međunarodne javnosti.

Članstvo u NATO-u priznanje Makedoniji

Poziv za članstvo u NATO-u je prije svega veliko priznanje Makedoniji za velike demokratske promjene i rezultate u protekloj godini dana. To znači, da su promjene moguće i ostvarljive i da Makedonija – kao i regija Zapadnog Balkana – ima potencijale, koji to omogućavaju. To je snažna poruka i podsticaj drugim državama, koje su u čekaonici za EU i NATO. Isto tako je važno, da je Brisel prepoznao tok promjena u Makedoniji i na njih reagirao pozitivno i konstruktivno.

 

Za Makedoniju to znači, da je od problema proteklih godina postala dio rješenja. Njena politika danas nudi rješenja i time je odličan primjer i promotor evroatlantskog integracijskog procesa u regiji. Pokazala je, da je sposobna ostvarivati promjene, temelj za to je izborna podrška na decembarskim parlamentarnim izborima 2016. i novembarskim lokalnih izborima 2017.godine. To je demokratska politička legitimacija sadašnjih vlasti. Ujedno je zvaničan poziv za članstvo u NATO potvrda pravilnosti djelovanja aktualne Vlade Republike Makedonije, koja temelji na povezivanju kroz paradigmu „Jedno društvo za sve“ i „Vlada za građane“.

Članstvo u NATO-u znači sigurnost, stabilnost i blagostanje.  Time se jača pouzdanost i sigurnost države za strane investicije. Istovremeno je članstvo u NATO-u velik korak ka članstvu u EU. To je neposredno iskustvo svih novih članica poslije okončanja hladnog rata. Bez članstva u NATO-u nijedna od 29. država ne bi bile tako uspješne, kao što su to sada. Članstvo znači suodlučivanje o ključnim pitanjima međunarodne politike. Makedonija neće više biti predmet rasprava na dnevnom redu, nego će zajedno sa drugim državama članicama raspravljati i doprinositi rješavanju ključnih međunarodnih pitanja i izazova. To je kvantno pomicanje u funkcioniranju države, koja postane punopravna članica NATO-a.

Članstvo ne znači samo dobitak za odbrambene, vojne i sigurnosne strukture i funkcioniranje države. NATO se na svojim brojnim odborima bavi i sa pitanjima, kao što su obrazovanje i pitanja okoliša, privrednih subjekata, koji dobivajući NATO certifikat, mogu na različitim tenderima unutar alijanse dobivati poslove što prije nije bilo moguće.

Naravno sve je to zavisno od toga u kolikoj mjeri država u vrijeme ulaska u NATO i kasnije pokazuje proaktivan pristup u tom prestižnom klubu država.

Makedoniju sada čeka približno šestomjesečni period predpristupnih pregovora, u kojem mora preuzeti NATO zakonodavstvo i uvrstiti ga u svoj pravni sistem. Dio toga je već učinjeno u MAP planu. Poslije toga slijedi potpis sporazuma o pridruživanju, koji zatim ide na ratifikaciju u Sobranje i sve države članice. Taj proces traje približno godinu i po dana i završava se svečanim prijemom u članstvo NATO-a. Tokom ratifikacijskog procesa makedonski predstavnici već mogu prisustvovati radu svih odbora NATO-a (izuzev nuklearnog odbora i Vijeća NATO – Rusija). To će Makedoniju, kao i sve druge države prije nje, uvesti u konkretno funkcioniranje NATO-a.                                                     

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar