Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, džamija Muje Kotezlije iz 15. stoljeća u selu Kotezi kod  Ljubinja izbrisana je iz zemljišnih knjiga u Republici Srpskoj te je, prema novom Zakonu o premijeru i katastru navedena samo kao „ruševina“, piše Nezavisni istaživački centar NICK.

Zvanični dokument koji je NICK dobio na uvid prikazuje samo parcelu od 130 kvadratnih metara koji evidentiraju samo dva uloška pod ruševine – zidine i kamenjar. Džamiji ni traga.

Graditeljska cjelina – Džamija u Kotezima (Džamija Muje Kotezlije u Kotezima), Opština Ljubinje  uvrštena je na spisak Nacionalnih spomenika BiH, ali je već desetljećima prepuštena zubu vremena, nakon što je teško devastirana tokom i poslije Drugog svjetskog rata.

Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Senaid Zajimović kaže za NICK da su upoznati sa ovim informacijama te da imaju novi dokument iz zemljišnjih knjiga.

Ističe da je Vakufska direkcija IZBiH već poduzela određene korake kako bi se spriječilo brisanje objekta neprocjenjive vrijednosti i nacionalnog spomenika.

„Učinit ćemo sve da zaštitimo džamiju Muje Kotezlije. Naši pravnici već rade na slučaju i ispituju kako je do ovoga došlo. Ovo, nažalost, nije prvi slučaj da u manjem bh. entitetu, nadamo se da ćemo ovo uspješno riješiti. Uvjereni smo da ovo može biti i korak ka potpunoj obnovi ove džamije koja je vrijedan dio naslijeđa Bošnjaka posebno u Hercegovini“, ističe Zajimović.

Selo Kotezi, koje je gotovo napušteno, nalazi se na putu od Ljubinja ka Trebinju. Publicista i književnik Ibrahim Kajan je zabilježio neke činjenice o jedinstvenoj džamiji koja izranja iz hercegovačkog kamenjara.

“Džamiju je, prema narodnoj predaji, podigao Kotezlija Mujo, najvjerovatnije u drugoj polovici 15. stoljeća. Kaže se da je on, po osvajanju Hercegovih zemalja, od sultana ovlašten, iz poreza erazi-emirije stanovnicima podijeljenih parcela Popova polja ovu džamiju napravio. Džamija je u dimenzijama 7,70 puta 10,10 i imala je četverostrešni pokrov od kamenih ploča, baš kao i njegov produžetak iznad trijema s uobičajenim sofama. I mektepsku je kućicu napravio i jedan majušni, skromni imamski stan”, naveo je Kajan.

Umjesto klasične munare, džamija u Kotezima ima jednu jedinstvenu kakvu ne viđate svaki dan, omanju, valjkastu, odvojenu od džamijske zgrade i podignutu na široki kameni zid. Do nje se uspinje kamenim stepenicama, dobro učvršćenim i uglavljenim poput suhozida.

Džamija je, kako se navodi, prvi put značajno oštećena za vrijeme ustanka u Hercegovini, u periodu od 1875. do 1878. godine, srušen je krov, a i zidovi su bili oštećeni. Kasnije je, kažu, bila fino obnovljena. Potpuno je stradala 1942. godine kad je s nje skinut krov, a porušen je i mekteb. Od te godine džamija je van funkcije, a od 1950. je pod određenim odlukama zaštite države.