Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je u periodu od 9. do 10. maja tekuće godine učestvovao u radu petog kolokvija u glavnom gradu Hašemitske Kraljevine JordanAmmanu.

Reisu-l-ulema je bio uvodničar na skupu kojeg je pod pokroviteljstvom NJ. V. princa Hasana binTalala organizovao Kraljevski institut za međureligijske studije iz Ammana u saradnji sa Papinskim savjetom za međureligijski dijalog iz Vatikana, prenosi MINA.

Na kolokvijumu naslovljenom sa „Religije i dostojanstvo života, muslimansko i kršćansko poimanje“ učestvovali su pored NJ. V. princa Hasana binTalala, Reisu-l-uleme i biskupa Miguel Ayuso, sekretara Papinskog savjeta za međureligijski dijalog koji je predvodio katoličku delegaciju u kojoj su bili brojni vjerski lideri iz Vatikana i arapskih kršćanskih zajednica sa čitavog Bliskog istoka.

U muslimanskoj delegaciji su bili još učenjaci, profesori i predstavnici vladinih i nevladinih organizacija izTurske, Saudijske Arabije, Iran, Jemena, Iraka, Tunisa, Pakistana, Maroka, Egipta, Libana i Sirije.

U svome izlaganju princ Hasan binTalal je govorio o brojnim izazovima s kojima se zemlje Orijenta, ali i čitavog svijeta, susreću, a koji prijete očuvanju ljudskog dostojanstva. Istakao je da je jedan od odgovora na pitanje nasrtaja na ljudsko dostojanstvo zajednički rad na «pluralizaciji društava a ne njihovoj polarizaciji».

Sa svoje strane reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je u svome polusatnom izlaganju između ostalog rekao i da:

«Muslimani i kršćani treba da, sa drugima, potvrđuju svoju izvornu vjersku odgovornost u obje njezine dimenzije, koje se uvjetno može označiti vertikalnom i horizontalnom.

Vertikalna seodnosina metafizičke i moralne temelje i predodžbe života, na poštovanje tajne i veličine životnog principa, na cijenjenje života svakog pojedinog živog bića.Horizontalna se odnosi na širenje mira isprječavanje nasilja, nepravde i ugrožavanja života ljudi, na ublažavanje siromaštva i razlika između bogatih i siromašnih, na poticanje i jačanje međuljudske solidarnosti. Zajedničko potvrđivanjeodgovornosti znači saradnju i zajedničko institucionalno djelovanje».

«Uz to,kršćani i muslimani treba da iskazuju odgovornost kao pripadnici najmnogoljudnijih vjerskih zajednica na svijetu u okolnostima takozvane desekularizacije svijeta do koje je došlo krajem dvadesetog stoljeća i izazova koje donosipovratak religije na društvenu i političku scenu. A s tim je neposredno povezana odgovornost i jednih i drugih za zajednički život i suživot pripadnika različitih vjerskih zajednica usvijetu, za njegovo povijesno nasljeđe i za njegovu budućnost»- zaključio je Reisu-l-ulema.

Na kraju kolokvija usvojena je zajednička deklaracija kojom se poziva na poštovanje svetosti života i očuvanje ljudskog dostojanstva u svim prilikama u svim dijelovima svijeta bez izuzetka.