Analiza: Haris Silajdžić još "nije digao" ruke od kandidature?

  • "Harise piši Ustav"
  • Ima podršku Erdogana

Piše: Faruk Vele

Bivši bošnjački član Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić još uvijek nije odustao od kandidature za novi predsjednički mandat, saznaje bh. informativni servis INS.

Prema informacijama ljudi iz Silajdžićevog kruga, nekadašnji predsjednik Vlade RBiH, ratni ministar vanjskih poslova i aktivni učesnik pregovora u Daytonu, nije "digao ruke" od ponovnog povratka u politiku, ali, također, nije donio odluku da ide u kandidaturu! To je razlog što je cijela priča još uvijek predmet prepoznatljivih mistifikacija.

Put u Ameriku

Znakovito je, međutim, da će se Silajdžić 3. maja naći ponovo u Americi, gdje je i u novembru prošle godine imao niz značajnih sastanaka, među kojima i sa predstavnicima republikanaca.

On će, kako se očekuje, dva dana kasnije, 5. maja, prisustvovati gala večeri koju organizira Savjetodavno vijeće za BiH u Washingtonu. Bit će to, kako se najavljuje, najelitnije okupljanje naše poslovne i akademske dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama, te utjecajnih ljudi iz BiH sa američkim kongresmenima, senatorima i ljudima od utjecaja.

Prema nekim najavama, događaju bi mogao prisustvovati čak i bivši američki predsjednik Bill Clinton!  Kako je ranije Feni potvrdio Adnan Hadrović, predsjednik Odbora direktora Savjetodavnog vijeća, dolazak su potvrdili bivši komadat NATO-a za Evropu Wesley Clark, general Gordon Sullivan, bivši komandant američke vojske, režiser Bill Carter, Sanela Jenkins, članica Kongresa SAD-a Eddie Bernice Johonson, Silajdžić te mnogi drugi.

Prošle godine su tom događaju prisustvovali i nekadašnji potpredsjednik SAD Joe Biden, zatim bivši senator Bob Dole...

Nema dileme da bi takav reprezentativan skup bio odlično mjesto da se, i to simbolično, iz Washingtona, objavi eventualna Silajdžićeva kandidatura za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Tim prije jer će, kao saznajemo, njemu na toj večeri biti uručeno i određeno priznanje.

Kako je INS pisao i u novembru prošle godine, prema izvorima iz bosanskih i bošnjačkih organizacija i institucija u Americi, dijaspora će imati svoga kandidata na izborima 2018. godine, a Silajdžić se spominje kao idealan za navedenu ulogu. Naravno, uz puno uvažavanje uglednog Mirsada Hadžikadića, koji je već najavio kandidaturu.

Silajdžićeva promišljanja o novom povratku u politiku navodno su ponajviše motivirana  najavama da će se u utrku za Predsjedništvo BiH uključiti i Milorad Dodik, te njegov politički istomišljenik Dragan Čović.

Dešavanja u SDA

Osnivač Stranke za BiH je posredno povratak u politiku nagovijestio još u oktobru 2017. godine velikim intervjuom za portal Depo.ba, gdje je naznačio "svoju viziju bogate i uspješne BiH."

U međuvremenu, govorio je i za N1 u decembru 2017. godine. Međutim, očekivana objava kandidature tokom njegovog boravka u Americi u novembru iste godine je izostala.

To je donekle i razumljivo budući su i ostale bošnjačke stranke i dalje uzdržane. Osim toga, Silajdžić je dobro poznat bh. javnosti i nije potrebna duga kampanja da bi on objasnio svoju politiku i njezine ciljeve.

Ovakav rasplet događaja možda bi mogao biti objašnjenje i za SDA-ovo dugo odgađanje saopćavanja imena kandidata za Predsjedništvo BiH.  Ne treba u tom smislu zaboraviti ni znakovite nedavne tvrdnje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića da će možda odustati kandidature, što je donekle iznenadilo širu javnost.

Dio analitičara je takav gotovo demonstrativan istup Zvizdića, koji ovih dana istina vodi mini kampanju po BiH, doveo u vezu sa zadrškom lidera SDA Bakira Izetbegovića spram "kućnog prijatelja".

Zvizdić je, naime, vjerovao da je on siguran kandidat. Međutim, u međuvremenu se, navodno, i kod Izetbegovića pojavila bojazan da je državni premijer "postao prejak" sa cijelom tom unutarpartijskom strukturom koju je proteklih godina gradio kroz rodbinske i prijateljske veze, odnosno sklopljene saveze.

"Čuvaj se fakina iz vlastitih redova", navodno je nekada kazao Vladimir Iljič Lenjin.

Izetbegović je očito dobro savladao tu lekciju.

Kod takvog reda stvari Izetbegović bi, moguće je, i sam rado vidio upravo Silajdžića kao kandidata, dok bi se on posvetio SDA, bez straha da bi otud mogao bit istisnut već 2019. godine. Posebno, naravno, ukoliko bi Zvizdić zasjeo u Predsjedništvo BiH.

Mnogi to upravo vide kao razlog zašto se u zadnje vrijeme češće počelo govoriti o Safetu Softiću, Šefiku Džaferoviću i drugima kao potencijalnim kandidatima za "Bakirovu fotelju".  S druge strane, ukoliko je Zvizdić tako shvatio Izetbegovićevu uzdržanost, onda je njegova ljutnja logična. 

"Za Harisa i SDA"

Bez obzira na to hoće li na koncu biti kandidat, Zvizdić sigurno želi izbjeći situaciju u kojoj se 2006. godine našao rahmetli Sulejman Tihić. Tada se, kako je poznato, unutar SDA "tiho" lobiralo "za Harisa i za SDA". Na koncu, oni su, kao što znamo, i pobijedili.

Treba imati na umu i snažan utjecaj Islamske zajednice u BiH na politički život naše zemlje, a nije tajna da bi utjecajna vjerska zajednica rado ponovo podržala sina uvaženog hafiza Kjamila Silajdžića u kojem vide sebi bliskog. Prije 12 godina, tadašnji reis Mustafa ef. Cerić je pozvao Silajdžića da piše novi Ustav. Hoće li sadašnji, reis Kavazović, pozvati Silajdžića da "spašava svtar", pokazat će naredni dani.

Posebno nakon što Bakir Izetbegović nema pravo da se ponovo kandidira. Ne treba zaboraviti bliske veze Silajdžića sa vrhom države Turske i Recepom Tayyipom Erdoganom.

"Doktora"  se spominjao i kao svojevrsnog Erdoganovog savjetnika za Balkan. Bude li ju želio, Silajdžić će lako osigurati podršku i s te strane, očito sve važnije u slici političkog života današnje Bosne.

Zanimljivo, nemali broj uglednika, autoriteta IZ u BiH bio je prisutan na predavanju kojeg je Silajdžić održao u decembru 2016. godine u prepunoj sali Bošnjačkog instituta u Sarajevu. Tada je upravo na pitanje Muhameda ef. Velića hoće li se vratiti u politiku poručio da on nije želio politiku, ali da su ga u nju natjerali "neprijatelji ove države".

Sudeći prema retorici na liniji Čović – Dodik, ali i sve agresivnijim nastupima država regiona – nije nemoguće da će Silajdžić to shvatiti kao novi zov za ulazak u političku i državničku arenu. Uostalom, to bi mogao biti i odgovor na nedavnu konstataciju uvaženog akademika Muhameda Filipovića da bošnjačka politika više ne postoji!

 

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar