Gornji Vakuf – Uskoplje: Kako je sport srušio zidove mržnje i predrasuda (Video)

  • Semir Demirović, PR i sekretar MRK "Sloga" (Foto: Jasmin Mehić)
  • Osman Sofić, sportski direktor MRK "Sloga" (Foto: Jasmin Mehić)
  • Arman Ljutić, rukometaš MRK "Sloga" (Foto: Jasmin Mehić)
  • Ešref Karamustafić, profesor historije (Foto: Jasmin Mehić)
  • Mažoretkinje Mažoret kluba "Uskopljanke" (Foto: Jasmin Mehić)
  • Mažoretkinje Mažoret kluba "Uskopljanke" (Foto: Jasmin Mehić)
  • Mažoretkinje Mažoret kluba "Uskopljanke" (Foto: Jasmin Mehić)
  • Sead Čaušević, načelnik Općine Gornji Vakuf-Uskoplje (Foto: Jasmin Mehić)
  • Jadranka Zeko, predstavnica Mažoret kluba "Uskopljanke" (Foto: Jasmin Mehić)
  • Rasim Demirović, trener MRK "Sloga" (Foto: Jasmin Mehić)
  • Alen Čaber, rukometaš MRK "Sloga" (Foto: Jasmin Mehić)
  • Josip Mlakić, književnik (Foto: Jasmin Mehić)
  • Dževad Dedić, sportski radnik (Foto: Jasmin Mehić)
  • Zdenko Malnar, sportski radnik i aktivista (Foto: Jasmin Mehić)
  • Ferid Beganović, karate trener (Foto: Jasmin Mehić)
  • Krešimir Cvrtak, karatista (Foto: Jasmin Mehić)

Piše: Faruk Vele

Kada je koncem novembra 2017. godine potvrđena prvostepena presuda Jadranku Prliću i ostalima iz vojnog i političkog vrha tzv. Herceg-Bosne za ratne zločine na području Hercegovine i srednje Bosne, brojne novinarske ekipe našle su se u Gornjem Vakufu-Uskoplju, valjda vjerujući da će to biti poprište žestokih reakcija ili, ne daj Bože, novih sukoba.

Srećom, tešku prošlost, tokom koje je ovaj stravično razarani gradić više ličio na Hirošimu nego na stoljećima ugodo mjesto življenja na putu iz Hercegovine u Bosnu i obrnuto, ostavili su iza sebe, ispisujući posljednjih godina, kroz sport, kulturu, obrazovanje, pa i privredu, jednu sasvim drugačiju priču.

Omiljene mažoretkinje

Možda je sretna okolnost da se to dešava daleko od "visoke politike" i interesa većih centara poput Sarajeva, Mostara, pa i Zagreba.

Tačka na kojoj je grad prije četvrt stoljeća podizao stvarne, a kasnije imaginarne zidove, danas ruše "neki novi klinci", mladost koja ne želi podjele, sukobe i strah za budućnost u gradu u kojem su rođeni. Ono što nisu uspjele stotine "okruglih stolova" i sličnih sesija na kojima su dojučerašnje komšije "učili suživotu", uspjela je jedna sportska dvorana koja je postala bezmalo hram nekih pozitivnih procesa u kojima se vidi valjda ljepša budućnost ovog mjesta.

Zamajac takvih značajnih pomaka jesu sportski kolektivi, predvođeni Muškim rukometnim klubom "Sloga" iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Pod vodstvom iskusnog trenera i bivšeg rukometnog bh. reprezentativca Rasima Demirovića, "Sloga" je nadomak povratka u Premijer ligu BiH, što bi bilo ostvarenje skoro dvije decenije dugog sna stanovnika ovog grada.

Odluka o tome bit će donesena u derbiju 5. maja sa RK "Iskrom" iz Bugojna koju vodi još jedan ovdašnji rukometni veteran Fuad Mahmutović.

Svoj će klub, kako nam domaćini najavljuju, svesrdno podržavati i Bošnjaci i Hrvati. Važno je, kažu, samo da "Sloga" uspije.

(Video: Jasmin Mehić)

Tako danas uopće nije neobično da mažoretkinje, djevojke i djevojčice hrvatske nacionalnosti, koje su postale omiljene u cijelom gradu, podržavaju svoje sugrađane i prijatelje, mlade rukometaše koji dolaze mahom iz bošnjačkih porodica iz "gornjeg dijela čaršije". 

"Otvaranjem nove dvorane stvorila se mogućnost za naše nastupe pred širom publikom. Nismo imali u biti gdje nastupiti, a da nas ljudi što više vide. Sa MRK Sloga Gornji Vakuf-Uskoplje smo ostvarili suradnju. Zovu nas da nastupamo na svim značajnijim utakmicama. Cure vole plesati pred publikom, pogotovo kada je puna dvorana, a zadnji put je bilo dvije tisuće ljudi. Sada svaki značajniji događaj u gradu otvorimo i uljepšamo", priča nam Jadranka Zeko, predstavnica Mažoret kluba ”Uskopljanke”, najavljujući skoro održavanje državnog prvenstva mažoretkinja u njihovom gradu.

jadranka zeko, predstavnica mazoret kluba Uskopljanke (foto jasmin mehic).jpg - NA:  Gornji Vakuf – Uskoplje: Kako je sport srušio zidove mržnje i predrasuda

Jadranka Zeko, predstavnica Mažoret kluba "Uskopljanke" (Foto: Jasmin Mehić)

Priznaje da su rat, pa i poratni period, ostavili velike posljedice, ali vidi pomake.

"Ljudi spominju tu neku crtu razdvajanja što se tiče naše općine. Mislim da se u posljednjih nekoliko godina, pogotovo nakon otvorenja nove dvorane, te predrasude polako ruše. Sve više i više. Suradnjom rukometnog kluba, mažoretkinja, čak i nogometnog i malonogometnog kluba, nastupima u raznim dijelovima grada, djeca polako prevazilaze predrasude i sve ide u pozitivnom smislu", ističe Zeko.

Premijerligaš "Sloga"

Sličnih primjera ima i u nogometnom klubu "Sloga", gdje već godinama zajedno treniraju bošnjačka i hrvatska djeca. Dječaci u dresovima Modrića i Džeke zagrljeni dolaze na treninge. U karateu također, gdje trener Ferid Beganović uči djecu ne samo ovoj plemenitoj vještini već im daje važne životne lekcije.

Na „Uskopaljskim jesenima“, koje organizira Hrvatsko kulturno društvo ''Napredak'', nastupali su članovi folklornog ansambla Bošnjačke zajednice kulture ''Preporod''. Svi s ponosom ističu da u vrtiću ''Zvončić'' djeca ''uče odrasle životu''. Jedan mali Petar je, pričaju, toliko zavolio svoje vršnjake da je htio da se njegov novorođeni brat zove Mustafa...

Nadalje, Jadranka Zeko kaže da su sport, kultura i druženja između raznih klubova u ovoj općini veoma važni za razbijanje predrasuda, mržnje, za ostvarivanje što šire saradnje i ostvarivanja što kvalitetnijeg suživota.  Zeko ističe da su članovi koalicije "Sloga", koju je osnovao OSCE, a  koja se upravo bori za ove vrijednosti.

rasim demirovic, trener mrk sloga i bivsi reprezentativac (foto jasmin mehic).jpg - NA:  Gornji Vakuf – Uskoplje: Kako je sport srušio zidove mržnje i predrasudaRasim Demirović, trener MRK "Sloga" i bivši reprezentativac

''Kada sam započeo ovaj projekt prije više godina, prvo što mi je bio cilj jeste da povežem djecu iz gornjeg i donjeg dijela grada. U startu sam zabilježio uspjeh. Već desetak godina u našem klubu bez problema funkcioniraju bošnjačka i hrvatska djeca. Nikakvih problema nema, nijedan incident se za ovih deset godina nije desio. Od prošle godine sam preuzeo seniorsku ekipu ''Sloge'',  kada smo dobili ovu prelijepu dvoranu. Ispočetka je malo bilo otpora, ali sada već je publika na tribinama ''izmiješana''. Rukomet je u Gornjem Vakufu-Uskoplju povezao ono što niko nije uspio, povezao je obje strane grada, iako je bio taj prokleti rat'', ističe trener Demirović.

Iskusni stručnjak vjeruje da će u naredna četiri kola Prve lige – Grupe Jug njegovi  momci  uspjeti osigurati plasman u ''društvo najboljih'', i to  opet na radost publike, ponajbolje rukometne publike u BiH.

Svog trenera u misiji podržavaju i mladi rukometaši. Jedan od njih je Alen Čaber.

alen caber, rukometas mrk sloga.jpg - NA:  Gornji Vakuf – Uskoplje: Kako je sport srušio zidove mržnje i predrasuda

Alen Čaber, rukometaš MRK "Sloga"

''Ja mislim da se cijeli grad ujedinio. Stvara se velika priča i važno je da omladina to vidi. Više nema razlika među nama. Sport je ono što nas sve može ujediniti, zdravo razviti, kako bismo bili puno bolji ljudi'', dodao je Čaber.

Slično razmišlja i njegov saigrač Arman Ljutić.

''Ovo što se dešava u posljednje vrijeme za je mene veoma važno. Cijeli grad se ujedinio. Živimo neku novu priču i imamo uistinu neku novu, bolju energiju'', naveo je Ljutić.

arman ljutic, urkometas mrk sloga (foto jasmin mehic).jpg - NA:  Gornji Vakuf – Uskoplje: Kako je sport srušio zidove mržnje i predrasuda

Arman Ljutić, rurkometaš MRK "Sloga"

Bili smo crna rupa

Načelnik općine Gornji Vakuf-Uskoplje Sead Čaušević za ovakve ideje dobiva podršku svih svojih sugrađana. On nam kaže da je ovaj grad od "crne rupe" entiteta postao primjer dobrih odnosa Bošnjaka i Hrvata u FBiH. Ono što, recimo, Mostar nije uspio ni poslije odluka visokog predstavnika Gornji Vakuf-Uskoplje jeste.

"Mi se ne vraćamo na žive rane koje i dalje postoje i koje vrijeme liječi. Možemo reći da imamo napredak u posljednjih 10 godina. Odlukom visokog predstavnika u BiH,  2001. godine je izvršena integracija općine, a pet godina kasnije su integrirana sva javna preduzeća i ustanove. U njima rade i  Bošnjaci i Hrvati. U posljednje vrijeme i na polju sporta i kulture postoji velika saradnja. Djeca nam zajedno i treniraju i odrastaju, druže se. To je pozitivna slika koja može da ide iz Gornjeg Vakufa- Uskoplja. Ono što je probudilo grad jeste otvaranje sportske dvorane 11. maja 2017. godine, gdje se praktično sportski život odvija od 8 do 22 sata. Grad je 30 godina vapio za sportskom dvoranom. Vjerujem da će sportska priča koju prave naši momci iz MRK  "Sloga" rezultirati šlagom na tortu, te da uđemo u Premijer ligu. Na dobrom smo putu", ističe Čaušević.

sead causevic, nacelnik opcine gornji vakuf - uskoplje (foto - jasmin mehic).jpg - NA:  Gornji Vakuf – Uskoplje: Kako je sport srušio zidove mržnje i predrasuda

Sead Čaušević, načelnik Općine Gornji Vakuf - Uskoplje

Na zanimljiv način nam o tome šta se dešava u Gornjem Vakufu–Uskoplju u posljednje vrijeme govori sportski radnik, aktivista Zdenko Malnar.

''Moja žena je iz Beograda, predaje po hrvatskom planu i programu, a razrednica je razredu u kojem je 20 Bošnjaka i devet Hrvata. Ako ne vjerujete, dođite... Znači da može sve'', ističe Zdenko.

Zdenko Malnar, sportski radnik i aktivista (Foto: Jasmin Medić) - NA:  Gornji Vakuf – Uskoplje: Kako je sport srušio zidove mržnje i predrasuda

Zdenko Malnar, sportski radnik i aktivista

Nadalje, Malnar navodi da su se kroz sport dešavala i prva druženja neposredno nakon velikih sukoba.

''Meni je posebno drago što je prošle godine i ova dvorana završena. Ne slažem se s onima koji kažu da je ovo priča. Za mene je ovo savršen roman za Nobelovu nagradu. Mislim da je sport pokazao da ovaj grad može napokon zajedno i da zajedno može puno da napravi... Zato mi je drago, pored niza sportskih uspjeha koje je grad imao, da možemo vidjeti punu dvoranu u kojoj nije nikada bilo ekscesa'', naveo je Malnar.

Inače, u izgradnju dvorane u Gornjem Vakufu – Uskoplju je uloženo dva miliona maraka, a glavni donatori za izgradnju su bili Općina Sancaktepe iz Turske i Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA).

Sportski direktor MRK ''Sloga'' Osman Sofić tvrdi da Gornji Vakuf-Uskoplje piše veliku priču. Prema njemu, cilj ponovne snažne afirmacije rukometa u gradu od početka je bio da afirmiraju mlade ljude i da ih udruže.

osman sofic, sportski direktor mrk sloga (foto jasmin mehic).jpg - NA:  Gornji Vakuf – Uskoplje: Kako je sport srušio zidove mržnje i predrasuda

Osman Sofić, sportski direktor MRK "Sloga"

"Svi smo svjesni koliko mladih odlazi iz cijele BiH, pa i s područja našeg grada. Mi smo kroz ovu priču vratili osmijeh na lice mladih ljudi. Vjerujte, svaki dan me zaustavljaju ljudi i pitaju kad će nove utakmice. To je nešto što me izuzetno raduje. Zato zahvaljujem svima koji učestvuju u ovoj priči, našim sponzorima koji dolaze iz oba dijela grada, našim vjernim navijačima, na stotinama njih koji dolaze čak i na gostujuće susrete. To nema nijedna rukometna ekipa u BiH. Želimo biti primjer suživota, kako se može iz jedne male sredine napraviti jedna velika priča'', istakao je Sofić, nadajući se da će za 15-ak dana biti proslavljen ulazak ''Sloge'' u Premijer ligu BiH.

Semir Demirović, sekretar MRK ''Sloga'', često je na društvenim mrežama dizao glas protiv mržnje i podjela omladine i djece u gradu. Veli da je njegova generacija ostala uskraćena za mnogo toga, prvenstveno kroz sport, te da se to više ne smije ponoviti.

semir demirovic, sekretar i PR MRK Sloga 2 (foto jasmin mehic).jpg - NA:  Gornji Vakuf – Uskoplje: Kako je sport srušio zidove mržnje i predrasuda

Semir Demirović, sekretar i PR MRK "Sloga" sa autorom teksta

''Već 20 godina poslije rata kruže priče da je sve podijeljeno u ovom gradu. Podijeljenost, istina, i dalje postoji. Hrvati žive u svom, a Bošnjaci u svom dijelu grada. Ali dolaskom sportske dvorane, pozitivne priče mlade ekipe u MRK ''Sloga'', mnoge predrasude su razbijene. Na naše utakmice dolaze ljudi iz donjeg dijela grada, bez ikakvog ustručavanja, nacionalnih ispoljavanja nema... Prije 20-ak godina kada su igrane utakmice Hrvatske i BiH, ovdje je na ulicama bio gotovo građanski rat, ali u posljednjih sedam-osam godina toga nema. Ljudi su shvatili da to ništa dobro ne donosi i da samo zajedno možemo praviti pozitivne priče'', rekao je Demirović.

RK ''Sloga'' je osnovana prije 61 godinu. Osnivanje kluba veže se za dolazak legendarnog sportskog radnika i vizionara Đure Hrćana, koji je ovdje desetljećima bio pregalac sportskog i kulturno-umjetničkog rada.

Hrćanov dugogodišnji saradnik Dževad Dedić, koji je kao sportski radnik nedavno dobio i priznanje za životno djelo, dodaje da je ovo tek početak jednog pozitivnog procesa. Borba za dvoranu u Gornjem Vakufu trajala je više od decenije, ali grad sada ima prelijep objekt.

''Sloga je uvijek bila veza koja je praktično promicala neku finu priču o ovoj čaršiji. Lijepe stvari koje su kolale o nama, to je većinom vezano za ''Slogu''. Sada je rukomet sport broj jedan u Gornjem Vakufu-Uskoplju. Sport je definitivno budućnost i prilika da mladi odrastu i tjelesno i duhovno kao zdrave osobe. Sport je pravi način i lijek. To mi ovdje primjenjujemo'', naveo je Dedić.

Dževad Dedić, sportski radnik (Foto: Jasmin Mehić) - NA:  Gornji Vakuf – Uskoplje: Kako je sport srušio zidove mržnje i predrasuda

Dževad Dedić, sportski radnik

Načelnik Čaušević dodaje da se općinska administracija, općinski načelnik i Vijeće međusobno uvažavaju i da je to rezultiralo napretkom u svim segmentima društva.

''Od privrede, sporta, kulture i svih drugih segmenata. To su prepoznali viši nivoi vlasti koji nas podržavaju kroz projekte. Zajedno s njima stvaramo bolji ambijent i uvjete življenja na području općine. Puno toga smo uložili. Živih rana ima, kažem, bilo je ovdje teških sukoba. Kompromisi koje smo pravili su teški, ali cilj je da idemo naprijed i da možemo nastaviti živjeti zajedno. Sve te granice koje su bile u prošlosti smo prevazišli. Bošnjaci zapošljavaju Hrvate, Hrvati Bošnjake. Sportski klubovi su izmiješani. Djeca su i u vrtiću zajedno. Od malih nogu i jedan i drugi narod kreće zajedno.  Zajedno uče, igraju se i to je svijetli primjer'', konstatirao je Čaušević.

MN: Kvalitetno ćemo živjeti...

Ovakav pozitivan kurs podržavaju i intelektualci ovog kraja. Profesor historije Ešref Karamustafić, jedan je od onih za koje se smatra da znaju sve o Gornjem Vakufu-Uskoplju, podsjeća da su prvi pomaci u gradu napravljeni upravo u sportu. Rubikon je prijeđen, ali podvlači da još treba raditi na ovim procesima da bi se dostigli svjetski tokovi.

esref karamustafic, profesor historije 2 (foto jasmin mehic).jpg - NA:  Gornji Vakuf – Uskoplje: Kako je sport srušio zidove mržnje i predrasuda

Ešref Karamustafić, profesor historije

Profesor Karamustafić šalje poruku bosanskohercegovačkim političarima, onima koji diljem BiH ponovo zveckaju oružjem, govore o novim svađama i sukobima.

''Političari kao političari. Oni ne mogu opstati bez takvih poruka. Ja mislim da su ljudi spoznali te vrijednosti i poruke. Te poruke samo služe za održavanje vlasti, njihove lične vlasti! Njih apsolutno ne zanima obični čovjek. Imamo za to gomilu dokaza. Nisu ljudi više ovce. Veoma brzo će ti političari vidjeti rezultate tih poruka. Rata neće biti, ne postoji kritična masa. Ljudi su svjesni da su izmanipulirani, a svakim danom manipulacija je sve više. Ovdje smo se, da tako kažem, mi kvalitetno tukli, ali kvalitetno ćemo znati i živjeti, kao i kazniti takve retorike'', naveo je profesor Karamustafić.

Ugledni književnik i scenarista Josip Mlakić, autor antiratnog romana ''Živi i mrtvi'' prema kojem je snimljen poznati nagrađivani istoimeni film, govori da Gornji Vakuf-Uskoplje važi za ''grad slučaj'', ali nije tako...

Josip Mlakić, književnik (Foto: Jasmin Mehić) - NA:  Gornji Vakuf – Uskoplje: Kako je sport srušio zidove mržnje i predrasuda

Josip Mlakić, ugledni književnik i scenarista

''Ovdje od 1996. godine naovamo nije postojao nijedan međunacionalni incident ni nakon tolikog rata. Kad je nedavno bilo čitanje presude hrvatskoj šestorci sjatile su se ovdje novinarske ekipe. Ja sam im rekao da dolaze u pogoršan grad, da trebaju otići u Mostar i Sarajevo da snime kaos i nered, jer ovdje to nećete naći. Mi smo taoci te visoke politike. Sve te pozitivne stvari se ovdje doživljavaju logično'', reći će Mlakić.

Samo stvaraju antagonizme

Evo ilustracije. Odlaskom većeg broja Hrvata, koji zbog posjedovanja hrvatske putovnice lakše uspijevaju stići do Evrope, ističe Mlakić, gotovo sve firme u Gornjem Vakufu-Uskoplju su postale višenacionalne. Također, nije zabilježen ni najmanji incident. No, takve priče, ipak,  ne dolaze do bh. javnosti.

''Vidite, kompletan naš medijski prostor ''jede'' politika, i to s nekakvim temama koje samo stvaraju antagonizme. Mi na TV-u ne možemo vidjeti nikakav normalan prilog. Mi samo vidimo politička prepucavanja. Pogotovo otkako traje priča s Izbornim zakonom BiH. Zvecka se oružjem, priziva se rat. Mi samo to gledamo. Mada u ovakvim malim sredinama te stvari nisu u fokusu, ali mediji truju. Političari ne žele nikakve pouke izvući. Svi ti dobri primjeri iz male sredine ništa ne mogu da utječu na ''nekog gore'', samo se na nas utječe. Da mi na nekog utječemo, to je iluzija'', zaključio je Mlakić.

Krešo i Ferid

Divnu poruku nedavno je na društvenim mrežama napisao Krešimir Cvrtak, zahvaljujući svom treneru Feridu Beganoviću ''za sve godine odgoja kroz karate''. U nekoj drugoj zemlji, u neko normalnije vrijeme, ovo sigurno ne bi bilo vijest. U BiH i gradovima čije su veze smišljeno razarane sigurno jeste.

trener ferid beganovic i njegov ucenik kreso cvrtak.jpg - Gornji Vakuf – Uskoplje: Kako je sport srušio zidove mržnje i predrasuda (Video)

Ferid Beganović i Krešimir Cvrtak: Treneru, hvala za sve lekcije

''Pokrenuli smo klub negdje 2004. godine. U početku su tu bila samo bošnjačka djeca. Prvi hrvatski član koji je došao bio je Ante Nikolić. U početku je bilo pitanje otkud i kako. Kasnije ga je pratio Krešo, pa mali Rajić i ostala djeca. Nikad nisam osjetio bilo kakvu tenziju. Njih je samo zanimao karate. Meni je bila čast da mojim učesnicima čestitam Božić, Uskrs, a oni meni Bajram. A što je najvažnije, i oni su to međusobno činili. Na takmičenjima su se uvijek bodrili jedni druge. Mi smo samo srušili imaginarne zidove. Kroz zajednički rad sve predrasude su razbijene. Treba djecu zbližavati i to je jedina budućnost'', ističe Beganović.

Mladi Cvrtak dodaje da je u početku želio trenirati nogomet, ali je spletom životnih okolnosti završio ''kod Ferida''. Nije se pokajao.

''Pošto je naš grad onako, kao, podijeljen, moja kuća je na, uvjetno kazano,  ''bošnjačkoj strani''. Ja to nikada nisam tako gledao. Trenirao sam 10 godina ''kod Bošnjaka''. Nikad nisam osjetio mržnju. Savjetovao bih mladima da ne misle uopće na takve stvari. Prije svega, svi smo mi ljudi. Priča o tim imaginarnim granicama mi je smiješna'', dodao je Cvrtak.

 

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar