Pristup nekih zemalja članica Evropske unije (EU), koje nisu priznale nezavisnost Kosova, počinje da predstavlja ozbiljan problem u organizovanju majskog samita EU-Zapadni Balkan u Sofiji, čime se ugrožava i cjelokupan uspjeh ovog skupa.

Španski mediji su u više navrata javljali da je premijer te zemlje Mariano Rahoy nagovestio da „stavlja pod znak pitanja učešće na samitu, na kojem se Kosovo tretira ravnopravno sa ostalim zemljama regiona“, prenosi "Slobodna Evropa".

Dobro obaviješteni izvori unutar EU su za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdili da su se nedavno španskom stajalištu pridružile Rumunija i Kipar. Ove tri države članice EU upozoravaju da neće učestvovati na skupu gdje se Kosovo "tretira kao država i gde se i ovoj zemlji obećava budućnost evropskih integracija kao i ostalim", naveli su izvori RSE.

Prošlog petka su iz Vijeća EU poslate pozivnice za učešće na samitu. U sredu su se u Briselu sastali stalni predstavnici članica EU gdje su, prema izvorima RSE, Kipar i Rumunija potvrdile da se protive ravnopravnom učešću Kosova na samitu u Sofiji 17. maja, na kojem će se razgovarati i o evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.

"Predstavnici ove tri države ne žele da budu za isti stolom sa kosovskim predstavnikom i odbijaju da se slikaju na kraju samita za 'porodičnu sliku'", rekao je za RSE dobro obavešteni izvor.

Kako se saznaje, predsednik Evropskog saveta Donald Tusk je već u intenzivnim pregovorima sa španskim premijerom Marioanom Rahoyem, kako bi pokušao prevazići prepreke. Međutim, sada su otvorena tri fronta.

Sve tri prestonice - Madrid, Bukurešt i Nikozija - su čvrste u stajalištu da će doći u Sofiji i učestvovati na radnoj večeri koja će se održati noć prije samita na kojem će se raspravljati o ostalim temama, nevezanim za Zapadni Balkan, ali da neće prisustvovati Samitu, koji će se održati dan kasnije.

Zbog ovog tvrdog stava otvara se pitanje cjelokupnog uspeha ovog samita koji se održava nakon 15 godina i koji je trebao predstavljati najvažniji trenutak u cijelom bugarskom predsedavanju koje je Zapadni Balkan stavilo visoko na listi prioriteta.