Soroš upozorava: Čovječanstvo je u opasnosti!

Soroš upozorava: Čovječanstvo je u opasnosti!

Ovo je bolan trenutak u svjetskoj istoriji. Otvorena društva su u krizi, a različiti oblici diktatura i država mafije, poput Rusije Vladimira Putina, su u porastu. U Sjedinjenim Državama, predsjednik Donald Trump želi da uspostavi svoju vlastitu državu-mafije, ali ne može, jer Ustav, druge institucije i živo civilno društvo to neće dozvoliti.

Nije samo u pitanju vladavina otvorenog društva nego opstanak čitave naše civilizacije. Uspon lidera poput Kim Jong-una u Sjevernoj Koreji i Trumpa u Sjedinjenim Državama ima puno veze s tim. Obojica su spremna da rizikuju nuklearni rat da bi se zadržali na vlasti. Ali, glavni uzrok ide još dublje. Sposobnost čovječanstva da iskoristi snage prirode i za konstruktivne i destruktivne svrhe, nastavlja da raste, dok se naša sposobnost da sami sobom upravljamo redovno mijenja, a sada je na niskom nivou, prenosi Nezavisni istraživački centar NICK.

Prepreke inovacijama

Širenje i monopolsko ponašanje velikih američkih kompanija za Internet platformu snažno doprinose impotentnosti američke vlade. Ove kompanije često su igrale inovativnu i oslobađajuću ulogu. Ali, pošto su Facebook i Google postali sve snažniji, postali su prepreke inovacijama i izazvali razne probleme kojih tek sada počinjemo da budemo svjesni.

Kompanije zarađuju svoj profit koristeći svoje okruženje. Rudarske i naftne kompanije eksploatišu fizičko okruženje; kompanije socijalnih medija iskorištavaju društveno okruženje. Ovo je naročito opasno, jer ove kompanije utječu na to kako ljudi razmišljaju i kako se ponašaju, čak i ako su svjesni toga. Ovo ometa funkcioniranje demokratije i integritet izbora.

Zbog toga što su te kompanije internetske mrežbe platforme, one uživaju porast prihoga što doprinosi njihovom fenomenalnom rastu. Mrežni efekat je, zaista, bez presedana i transformativan, ali je, također, neodrživ. Facebooku je trebalo osam i po godina da stigne do milijarde korisnika, a pola tog vremena da stigne do druge milijarde. Po toj brzini, Facebooku će za manje od tri godine ponestati ljudi koji bi postali korisnici!

Kontrola tokova novca

Facebook i Google efikasno kontrolišu više od polovine prihoda od digitalnog oglašavanja. Da bi zadržali svoju dominaciju, oni trebaju proširiti svoje mreže i povećati njihov udio u pažnji korisnika. Trenutno to rade tako što korisnicima pružaju pogodnu platformu. Što više vremena potrošači troše na platformu, to su više vrijedne za kompanije.

Štaviše, zato što provajderi sadržaja ne mogu izbjeći korištenje platformi i moraju prihvatiti sve uslove koji im se nude, oni također doprinose dobitima socijalnih medija. Zaista, izuzetna profitabilnost ovih kompanija je u velikoj mjeri razlog zašto oni izbjegavaju odgovornost – i plaćanje – za sadržaj na svojim platformama.

Kompanije tvrde da one samo distribuiraju informacije. Ali, činjenica da su distributeri u blizini monopola, čini ih javnim preduzećima i treba ih podvrgnuti strožijoj regulaciji, čiji je cilj očuvanje konkurencije, inovacija i pravičan i otvoren pristup

Pravi klijenti socijalnih medija su njihovi oglašivači. Ali, novi poslovni model postepeno se pojavljuje, zasnovan ne samo na oglašavanju već i na prodaji proizvoda i usluga direktno korisnicima. Oni eksploatišu podatke koje kontrolišu, spajaju usluge koje nude, i koriste diskriminatorne cijene kako bi zadržali više koristi koje bi u suprotnom morale dijeliti sa potrošačima. Ovo povećava njihovu profitabilnost čak i dalje, ali uvezivanje usluga i diskriminatorna cijena ugrožavaju efikasnost tržišne ekonomije.

Kompanije koje kontroliraju društvene mreže varaju svoje korisnike manipulišući njihovom pažnjom, usmjeravajući ih u svoje komercijalne svrhe i namjerno generirajući zavisnost od usluga koje pružaju. Ovo može biti vrlo štetno, posebno kod adolescenata.

Postoji sličnost između Internet platformi i kompanija za kockanje. Kazina su razvila tehnike za povezivanje kupaca do te mjere da se troše sve svoje novce, čak i novac koji nemaju.

Nešto slično – i potencijalno nepovratno – se dešava sa ljudskom pažnjom u našem digitalnom dobu. Ovo nije stvar sloma ili zavisnosti; kompanije socijalnih medija zapravo podstiču ljude da predaju svoju autonomiju. Ova moć da se oblikuje pažnja ljudi se sve više koncentrira u ruke nekoliko kompanija.

Orvelovski scenarij

Potrebno je uložiti značajne napore da se potvrdi i brani ono što je Džon Stjuart Mill nazvao slobodom uma. Kada se izgubi, oni koji odrastaju u digitalnom dobu mogu imati poteškoća da ga ponovo preuzmu. To bi imalo dalekosežne političke posljedice. Ljudi bez slobode misli lako se mogu manipulisati. Ova opasnost se ne pojavljuje samo u budućnosti; već je igrala važnu ulogu na predsjedničkim izborima u SAD u 2016. godini.

Evo još alarmantnije perspektive na horizontu: savez između autoritarnih država i velikih informacionih monopola bogatih podacima, koji okupljaju nove sisteme korporativnog nadzora sa već razvijenim sistemima državnog sponzorisanja. Ovo bi moglo rezultirati mrežom totalitarne kontrole kakve nije mogao ni zamisliti ni George Orwell.

Zemlje u kojima će se prvi put pojaviti takvi neobični brakovi su Rusija i Kina. Kineske IT kompanije su u potpunosti jednake američkim platformama. Oni takođe uživaju punu podršku i zaštitu režima predsjednika Xi Jinpinga. Kineska vlada je dovoljno jaka da zaštiti svoje nacionalne šampione, barem unutar svojih granica.

IT monopoli u SAD već su u iskušenju da se kompromituju kako bi dobili ulaz na ova ogromna i brzo rastuća tržišta. Diktatorski lideri ovih zemalja mogu biti samo sretni da sarađuju s njima, u interesu poboljšanja njihovih metoda kontrole nad svojim vlastitim stanovništvom i širenja njihove moći i utjecaja u Sjedinjenim Državama i svijetu.

Takođe postoji sve veće priznanje veze između dominacije ovih firmi i porasta nejednakosti. Koncentracija vlasničkog udjela u rukama nekoliko pojedinaca igra određenu ulogu, ali posebna pozicija koju koriste IT giganti još je važnija. Postigli su monopolsku moć, dok su se takmičili jedni protiv drugih. Samo oni su dovoljno veliki da progutaju svaki start-up koji se može razviti u konkurenciju, a samo oni imaju resurse da napadnu teritoriju jedne na drugu.

Vlasnici platformi smatraju se majstorima univerzuma. Zapravo, oni robuju očuvanju svoje dominantne poziciju. Oni su angažovani u egzistencijalnoj borbi da dominiraju novim oblastima rasta kao što je vještačka inteligencija ili automobili bez vozača.

Uticaj takvih inovacija na nezaposlenost zavisi od vladine politike. Evropska unija, a posebno nordijske zemlje, dalje razmišljaju od SAD u njihovoj socijalnoj politici. Oni štite radnike, a ne poslove. Voljni su da plate za prekvalifikaciju ili penzionisanje raseljenih radnika. Ovo daje radnicima u nordijskim zemljama veći osećaj sigurnosti i čini ih više podrškom tehnološkim inovacijama nego radnicima.

Internet monopoli nemaju ni volju niti sklonost da zaštite društvo od posljedica svojih postupaka. To ih pretvara u javnu opasnost, a odgovornost regulatornih vlasti je da zaštite društvo od njih. U SAD regulatori nisu dovoljno jaki da se suprotstave političkom uticaju monopola. EU je bolje pozicionirana, jer ona nema sopstvene platforme.

EU je u boljoj poziciji

EU koristi drugačiju definiciju monopolske moći od SAD. Dok se sprovođenje zakona u Sjedinjenim Državama fokusira prvenstveno na monopole stvorene akvizicijom, zakon EU zabranjuje zloupotrebu monopolske vlasti bez obzira na to kako je to postignuto. Evropa ima mnogo jači zakon o zaštiti privatnosti i podataka od Amerike.

Štaviše, američki zakon usvojio je čudnu doktrinu koja mjeri štetu kao povećanje cijene koju plaćaju korisnici za primljene usluge. Ali, to je gotovo nemoguće dokazati, s obzirom na to da većina gigantskih internet platformi obezbeđuje većinu svojih usluga besplatno. Štaviše, doktrina ne razmatra vrijedne podatke koje kompanije platforme prikupljaju od svojih korisnika.

Komesar EU za konkurenciju Margrethe Vestager je šampion evropskog pristupa. EU je trebalo sedam godina da napravi slučaj protiv Googlea. Ali, kao rezultat svog uspjeha, proces uvođenja adekvatne regulacije je u velikoj meri ubrzan. Štaviše, zahvaljujući naporima Vestagera, evropski pristup počeo je da utiče na stavove u SAD.

Samo je pitanje vremena kada će se prekinuti globalna dominacija američkih internet kompanija. Regulacija i oporezivanje, koje predvodi Vestager, poništit će njihove efekt.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar