Val historijskog revizionizma zahvatio je region. Nakon sličnih poteza diljem bivše Jugoslavije, Udruženje za zaštitu kulturne baštine “Isa-beg Ishaković” i imam Careve džamije u Sarajevu, hafiz Sadrudin ef. Išerić, izašli su u javnost s prijedlogom da se poznati antifašistički simbol - 6. april, koji se obilježava kao Dan grada Sarajeva, zamjeni drugim datumom, prenosi Radiosarajevo.ba.

Dan grada

Naime, u intervjuu za sarajevski magazin “Stav”, Išerić je kazao da “treba promijeniti datum koji se obilježava kao Dan grada Sarajeva”.

Predložio je da se 6. april obilježava kao Dan oslobođenja Sarajeva, ali da to "ne bude Dan grada Sarajeva", jer on, po Išeriću, "treba biti prilagođen vakufnami osnivača Sarajeva Isa-bega Ishakovića iz 1462. godine".

Bez obzira na krajnje namjere, u Sarajevu smatraju da je loša poruka da se sve to dešava paralelno s procesom preimenovanja Trga Maršala Tita u Zagrebu i drugim gradovima Hrvatske, pokušajima ozakonjenja ustaškog pozdrava "Za dom spremni", te rehabilitacijom krajnje njegativnih ličnosti iz Drugog svejtskog rata u Srbiji.

Strahuju da bi se to moglo tumačiti kao poruka da se i glavni grad BiH odriče antifašističkih simbola.

"Istina je nešto od čega se ne može pobjeći. Sarajevo jeste oslobođeno od fašističkog okupatora 6. aprila 1945. godine, ali je naš glavni grad mnogo stariji od tog datuma, koji je označen kao Dan grada Sarajeva. Činjenice ukazuju na to da je Sarajevo osnovao veliki vojskovođa i vakif Isa-beg Ishaković, koji je, između ostalog, izgradio i Carevu džamiju, tekiju na Bentbaši, mnoge dućane, trg, Kolobaru han i različite druge objekte koji su dokaz da je na ovom području tada podignut grad. Treba biti iskren i priznati da mi kolektivno činimo veliku nepravdu prema Isa-begu Ishakoviću, čovjeku koji je za ovaj grad uradio velike stvari. Treba vratiti Isa-bega Ishakovića na mjesto koje mu pripada, jer se samo tako možemo odužiti utemeljitelju Sarajeva", kazao je Išerić, kako ga je citirao magazin „Stav“.

Ova inicijativa naišla je u subotu na snažnu osudu uglednih bh. intelektualaca i predstavnika SUBNOR-a BiH.

Predsjednik SUBNOR-a, ugledni sarajevski ljekar, dr. Bakir Nakaš kazao je za Radio Sarajevo da 6. april podsjeća na „datum kada je pobijeđen fašizam i kada su Sarajevo i BiH dobili slobodu“.

Smatra da bi, bez obzira na motive imama Išerića i Udruženja, eventualna promjena datuma Dana grada Sarajeva ostavila utisak i u domaćoj i u međunarodnoj javnosti - da se Sarajevo i Bošnjaci odriču antifašizma koji je civilizacijska tekovina.

"Apsolutno... To traje godinama. Počevši od promjena naziva ulica, promjena naziva škola,  želje za presijecanjem ulice Maršala Tita, pa sve do toga da kome god treba da dokaže neko  svoje opredjeljenje ka bošnjaštvu da atakuje na antifašizam, i to na način da taj antifašizam pokušava da svede u ravan svakodnevnice. Antifašizam ima svoju vrijednost", istakao je dr. Nakaš, te dodao:.

"Devedesetih se napadima na Sarajevo pokušao ugušiti duh antifašizma... Ovo sada bi bila potvrda da ljudi koji sebe nazivaju Bošnjacima da na određen način žele da iskažu, da anuliraju svoj antifašizam, da on ne postoji. Ne smijem spomenuti činjenicu da  to može da zvuči i kao fašizam!".  

Akademik Esad Duraković, dobitnik UNESCO-ve nagradu za najboljeg arabistu u svijetu, smatra da je promjena datuma kojim se obilježava Dan Grada Sarajeva nepotrebna i vrlo kontraproduktivna.

Prema njemu, uklanjanje 6. aprila kao Dana grada Sarajeva u datim okolnostima može imati samo jedno značenje.

"Reviziju povijesti (od 1941.), reviziju bošnjačkog ili muslimanskog odnosa prema tome grandizonom činu antifašističkog oslobađanja Sarajeva, minimiziranje antifašističke borbe, ma koliko se to minimiziranje verbalno negiralo pri eventualnoj promjeni datuma. Najzad, i što je najvažnije, eventualna promjena bi indicirala, neminovno, bošnjački nacionalizam, flagrantno zadiranje vjere u politiku, ili politiziranje povijesti, a to je upravo za Bošnjake i muslimane najnepovoljnije. Zato  treba u startu odustati od te ideje: ona gradi novi kontekst negativan prije svega za Bošnjake i muslimane", rekao je Duraković.

To je sramotno

Reditelj Dino Mustafić izjavio je da „imamo metafizičku odgovornost sačuvati 6. april!“

„S obzirom na društveno-politički diskurs u BiH, kao i našem susjedstvu, u kojem su tekovine antifašizma izvrgnute grubom i sistemskom revizionizmu, danas je posebno važno ukazivati na značaj obilježavanja datuma poput 6. aprila koji je fatumski dan u historiji Sarajeva. Na taj dan smo bili napadnuti u dva rata, a potom i oslobođeni. Sarajevo nakon 1945 godine prošlog stoljeća doživljava svoj najveći razvoj, emancipaciju i postaje privredni, obrazovni i kulturni centar. Ovakve inicijative o promjeni datuma nisu dobre, jer se ne smiju rušiti identitarni i prihvaćeni datumi grada, historija ne počinje sa svakom novom vlašću, važno je čuvati kontinuitet i tradiciju. Naposljetku, naš grad je imao izrazito snažan ilegalni antifašistički otpor, moramo čuvati sjećanje i pijetet prema paloj mladosti za našu slobodu, pola vijeka posle sa istim motivima, mladići u tenisicima i farmerkama su odbranili takvo Sarajevo!“, kazao je Mustafić.

Predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU), akademik Muhamd Filipović upitao je  "šta je pozitivnije nego osloboditi glavni grad jedne zemlje od vladavine fašista, očiglednih razbojnika i ubica kakve su bile ustaše“?

„To je sramoto da neki čovjek to može predložiti. Istovremno, to je val iz Zagreba koji teži rehabilitaciji ustaštva kod nas. Jer ustaštvo, ustvari, po svom karakteru, jeste  totalitarna vladavina na nacionalnoj osnovi. Kod nas se očigledno sada zastupa jedna nova forma toralitarzima kroz jedinstvo vjere i nacije.  To je opasna priča, a najviše po tome da se naš narod ponovo uvodi u zablude. Slični faktori su naš narod svojom propagandom pozivali da se učlanjuju u ustaške i  SS jedinice i da onda ginu po ruskom frontu", naglasio je akademik Filipović za Radiosarajevo.ba.