Nena Džemila kazala je muftiji: Teretit ću te na Sudnjem danu ako džamija ne bude obnovljena

  • S polaganja kamena-temeljca za džamiju na Buni 2007.
  • S polaganja kamena-temeljca za džamiju na Buni 2007.
  • Radost srca: Muftija Smajkić s nenom Džemilom nakon obnove džamije
  • S polaganja kamena-temeljca za džamiju na Buni 2007.

Piše: Faruk Vele

Prije skoro deset godina u naselju Buna kod Mostara klanjan je prvi teravih-namaz u obnovljenoj džamiji Ali-paše Rizvanbegovića.

Iza fotografija i suza radosnica, koje je snimio autor ovih redaka, krila se jedna posebna priča. Bila je to posebna radost za sve Bošnjake u Hercegovini, a posebno nenu Džemilu Husković.

Veliki emanet

Sa suzama u očima, poljubila je tada ruku ondašnjeg muftije Seida ef. Smajkića.

"Nena Džemila je bila glavni i najgorljiviji zagovornik ponovne obnove džamije na Buni nakon rušenja u agresiji. Snage HVO-a su potpuno, sa temeljima porušile ovu džamiju, tako da je ostala velika rupa na mjestu gdje se ona nalazila, i to u neposrednoj blizini avlije nene Džemile Husković", prisjeća se ef. Smajkić i nastavlja:

buna1.jpg - Nena Džemila govorila je muftiji: Teretit ću te na Sudnjem danu ako džamija ne bude obnovljena

Nena Džemila s muftijom Smajkićem nakon obnove džamije

"Jedne prilike vraćajući se sa otvorenja jedne džamije u Dubravama, svratio sam na Bunu i posjetio nenu Džemilu. Tada mi je rekla da je fino to što radim i da je čula za brojna otvorenja džamija, ali da ona želi da prva naredna džamija bude ova njena, Ali-pašina džamija. Čak mi je kazala da će me teretiti na Sudnjem danu ako se ova džamija ne izgradi za njezina života! Još je rekla: "Požuri, jer niko ne zna koliko mu je ostalo od života". Naravno, da sam to shvatio veoma ozbiljno i kao dodatnu obavezu", prenosi bh. informativni servis INS.

Pored džamija u Mostaru, Stocu i Blagaju, Ali‑paša Rizvanbegović podigao je 1265. hidžretske godine (1848/49.) još jednu prelijepu bogomolju, i to na Buni, oko 200 metara sjeverno od svog ljetnikovca i nedaleko od desne obale istoimene rijeke. Njezina ljepota posebno se ukaže s proljeća i prvih behara.

Locirana je na mjestu gdje je nekad bilo guvno stare bunske porodice Ćemalovića. Kako bilježi rahmetli Hivzija Hasandedić, džamija na Buni malih je dimenzija i smatra se najmanjom i najmlađom džamijom pod kupolom u Hercegovini od svih sagrađenih u osmanskom periodu.

Objekt je to osnove 8x7,5 metara, zidan tesanim kamenom i nadsvođen jednom velikom kupolom i tri male iznad ulaza. Uz džamiju je i osmougaona munara visoka blizu 18 metara.

Tokom agresije na BiH, 1993. godine, zapalili su je i minirali pripadnici HVO, a Bunu su pohodili i pripadnici regularne Hrvatske vojske.

Za ovu džamiju veže se tragična sudbina 54-godišnjeg Mušana ef. Bećirevića. Naime, 15. avgusta 1993. godine pripadnici HVO-a, koji su okupirali Bunu, zarobili su Mušana efendiju i teško ga maltretirali.

ali-pasina_dzamija.jpg - Nena Džemila kazala je muftiji: Teretit ću te na Sudnjem danu ako džamija ne bude obnovljena

Džamija na Buni u prošlosti i nakon rušenja

Zločinci su ga prisiljavali da pred njima klanja, a potom su ga zaklali u džamiji, i to naočigled više njegovih prestravljenih i bespomoćnih džematlija. Džamiju i obližnju imamsku kuću su zapalili i minirali. Kako bilježi Muharem Omerdić, posmrtni ostaci efendije Bećirevića pronađeni su poslije rata u blizini džamije.

Zbog prošlosti džamije, ali i sudbine njezinog imama, nena Džemila dovila je za obnovu Božje kuće i tražila od najviših vjerskih autoriteta Hercegovine da se za njezina života ezan ponovo čuje sa munare na Buni.

Uslišena dova

Dova joj je uslišena pa je baš u avgustu 2007. godine u prisustvu više stotina mještana i vjernika sa područja Mostara i Hercegovine položen kamen temeljac za obnovu džamije.

buna3.jpg - Nena Džemila kazala je muftiji: Teretit ću te na Sudnjem danu ako džamija ne bude obnovljena

Kamen temeljac su zajedno položili tadašnji reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić, tadašnji mostarski muftija Seid ef. Smajkić, gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, bivši federalni ministar prostornog uređenja Salko Obhodžaš i šejh Halil Brzina.

 Kada je koncem avgusta naredne godine džamija konačno završena i proklanjana, niko nije bio sretan kao nena Džemila.

 "Hvala Allahu ubrzo se našao donator tako da se ispunila vruća želja i čežnja nene Džemile. Naravno i moja, ali i svih nas", dodao je Smajkić.

Nana Džemila je, kažu, hvala Bogu, još uvijek živa. Kada vas put nanese u Hercegovinu, možda već ovog proljeća, u vrijeme behara, svratite do nene Džemile i divne džamije Ali-paše Rizvanbegovića.

U miru džamijskog harema, nadomak rijeke Bune i kuće Huskovića, osjetit ćete blizinu meleka...

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar