Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Odjeljenje humanističkih nauka pozivaju vas na seriju javnih predavanja posvećenih Predragu Matvejeviću pod naslovom: Sjećanje na Predraga Matvejevića povodom prve godišnjice smrti 2. 2. 2017–2. 2. 2018. godine, saopćeno je iz Akademije.

Prvo predavanje bit će održano  1. februara 2018. godine u 12 sati u zgradi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Bistrik 7.

O profesoru Matvejeviću će govoriti akademici Hanifa Kapidžić Osmanagić, Zdenko Lešić, Vladimir Premec i dopisni član Akademije Slavo Kukić.

Matvejević je umro prošle godine u Zagrebu u 85. godini.

Bio je jedan od najvažnijih intelektualaca Balkana, ali i Evrope. Njegov “Mediteranski brevijar” preveden je na 23 svjetska jezika, od Tokija do Los Angelesa.

Također, bio je istinski prijatelj BiH, posebno Sarajeva i rodnog Mostara. Tokom agresije pisao je tekstove u kojima je snažno osuđivao opsade tih gradova i užasne zločine. Pomogao je da se diljem svijeta proširi istina o Bosni.

Rodio se u Mostaru 1932., od oca Vsevoloda Matvejeviča rođenog u ukrajinskoj Odesi, sudije u Mostaru nakon povratka iz ratnog zarobljeništva u Njemačkoj 1945. godine. Prema Predragovim izjavama, otac je imao boljševistička uvjerenja i velike simpatije prema ruskoj kulturi unatoč tome što su njegov otac i brat umrli od gladi u Gulagu. Predragova majka Angelina bila je Hrvatica iz BiH.

Do 1991. godine predavao je francusku književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za vrijeme velikosrpske invazije na Hrvatsku, kao penzioner, napušta Zagreb te od 1991. do 1994. predaje slavenske književnosti na Trećemu pariškom sveučilištu (Nouvelle Sorbonne), a od 1994. do 2007. srpski i hrvatski jezik i srpsku i hrvatsku književnost na Rimskom sveučilištu La Sapienza.

Matvejević je primio počasni doktorat u Francuskoj (Perpignan) i dva u Italiji (Genova, Trst), a dodijeljen mu je 2002. godine i počasni doktorat na Sveučilištu „Džemal Bijedić“ u njegovu rodnom Mostaru.

Matvejević je jedan od najprevođenijih hrvatskih autora u svijetu. Njegov "Mediteranski brevijar" preveden je na 23 jezika (samo u Italiji prodan je u više od 300.000 primjeraka), a „Druga Venecija“ na desetak. Matvejevićevu publicističku knjigu "Jugoslavenstvo danas" uredili su Jovan Radulović i Rajko P. Nogo a objavio beogradski BIGZ 1984. kao džepno izdanje u 30.000 primjeraka.