Piše: Elvir Bećirović (Pangea)

Poznato je da veliki broj državljana Bosne i Hercegovine ili osoba koje svoje porijeklo imaju u ovoj zemlji, žive u drugim zemljama, no da stopa emigracije u odnosu na stanovništvo u zemlji iznosi čak 44,5% (podaci Svjetske banke) rijetko da bi neko mogao pomisliti.

Prema informacijama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, ukupan broj osoba koje su rođene u BiH a žive u inostranstvu, bez obzira na njihovo sadašnje državljanstvo, iznosi 1.671.177. No, ovaj broj ne obuhvata njihove potomke rođene u zemljama prijema.

„Ministarstvo ne raspolaže podacima o broju potomaka (druge i treće generacije) iseljenika, ali procjenjuje da bi ukupan broj osoba koje vode porijeklo iz BiH a žive u inostranstvu mogao iznositi oko 2 miliona“, stoji u studiji „Informacija o stanju iseljeništva“ usvojenom na Vijeću ministara u aprilu 2016. godine.

S obzirom da u Bosni i Hercegovini, po popisu stanovništva iz 2013. godine živi 3.531.159 osoba, a broj onih izvan BiH sa bosanskohercegovačkim porijeklom se procjenjuje na oko 2 miliona, može se reći da 35-45% Bosanaca i Hercegovaca (neovisno o državljanstvu i mjestu rođenja) živi izvan Bosne i Hercegovine.

Najveći broj bh. iseljeništva – rođenih u BiH, tj. prve generacije iseljenika – živi u Hrvatskoj (409.367) i Srbiji (335.992). Pored ovih dviju susjednih zemalja, najviše bh. iseljenika živi u Njemačkoj (159.380), Austriji (149.755), SAD (132.255), Sloveniji (96.921), Švicarskoj (57.542) i Švedskoj (56.477).

Slijede Kanada, Australija, Nizozemska, Crna Gora, Danska, Italija sa brojem iznad 10.000 osoba.

ime je Njemačka zapadnoevropska zemlja sa najvećim brojem bh. iseljenika. No, Savezna statistička agencija ove zemlje (Statistisches Bundesamt) daje informacije i o osobama druge i treće generacije, prema kojima u Njemačkoj živi 248.000 osoba sa bh. migracijskim porijeklom, od njih 172.560 posjeduje bh. državljanstvo (2016.g.). Dvije trećine njih imaju lično iskustvo migracije, dok jedna trećina nema, što predstavlja drugu i treću generaciju Bosanaca i Hercegovaca u Njemačkoj.

Procjena je da u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj živi blizu pola miliona osoba sa bh. porijeklom

Pogledamo li rasprostranjenost po njemačkim saveznim pokrajinama, najviše osoba sa bh. migracijskim porijeklom žive u Bavarskoj (63.000), Baden-Württembergu (47.000), Sjevernoj-Rajnoj-Vestfaliji (63.000), zatim slijede Hessen (22.000), Berlin (22.000), Porajnje-Falačka (7.000), Donja Saksonija (8.000), Hamburg (6.000), Schleswig-Holstein i Bremen, te istočne pokrajine sa po manje od jedne hiljade. Time postoji jasna koncentracija bh. iseljenika na jugu zemlje.

Druga zapadna zemlja po brojnosti bh. iseljeništva je Austrija, sa procjenom od 206.000 osoba sa bh. porijeklom, od kojih je 159.986 rođeno u BiH. Podaci austrijske statističke agencije (Statistik Austria) za januar 2016. godine navode da u ovoj državi živi 93.973 bosanskohercegovačkih državljana, precizni podaci o ukupnom broju naturalizovanih građana bh. porijekla ne postoje, tako da je nužno oslanjati se na upravo navedene procjene. Prema raznim procjenama, najviše Bosanaca i Hercegovaca u Austriji živi u Beču (40.000-50.000), Lincu i okolini (13.000), Grazu (10.000), Salzburgu (7.000), Wels i okolini (6.000), te Klagenfurtu.

Što se tiče Švicarske, zvanični podaci za 2015. godinu govore da u ovoj državi živi 32.583 bosanskohercegovačkih državljana, no procjena je da ukupan broj osoba bh. porijekla u ovoj zemlji iznosi oko 60.000, što ide uz podatak o 57.542 u BiH rođenih stanovnika Švicarske na koji se i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglica BiH poziva. Geografski, bh. državljani u Švicarskoj koncentrisani su na sedam kantona: Kanton St. Gallen sa najvećim brojem (4.267), zatim kantoni Aargau (4.267), Zürich (4.039), Waadt (3.342), Luzern (2.279), Bern (2065) i Tessin (1.938).

OBRAZOVANJE, POSAO I STATUS

Informacije o socioekonomskim i drugim karakteristikama bh. iseljeništva su rijetke. Međutim, Ministarstvo navodi da je većina bh. iseljenika svoj status riješila, sticanjem državljanstva, stalne ili privremene dozvole boravka, radne ili studentske vize. Najmanje polovina iseljenika steklo je državljanstvo zemlje prijema, dok je oko 70.000 osoba, pretežno u Njemačkoj i Austriji, se prilikom aplikacije za državljanstvo ovih zemalja moralo odreći bosanskohercegovačkog, a 450.000 bh. iseljenika posjeduje samo bh. pasoš. Ovi podaci ne ubrajaju bh. iseljenike u Hrvatskoj i Srbiji.

Bh. iseljenici su dobro integrisani u nova društva, ekonomski aktivni, sa stabilnim prihodima i visokom stopom zaposlenih, uključujući i žene. Značajni faktori dobre integracije su, ljudski kapital, evropsko porijeklo, visoko učešće žena na tržištu rada što uvećava prihode po domaćinstvu, te manja diskriminacija u poređenju sa većinom neevropskih migrantskih skupina.

Izuzetno pozitivni podaci navode se za Norvešku, gdje čak 38% mladih koji vode porijeklo iz BiH, u dobi između 19 i 24 godine, učestvuje u visokom obrazovanju, što je više od domicilnih Norvežana (31%). U Švedskoj gotovo četvrtina bh. iseljenika ima univerzitetsko obrazovanje (21% prve generacije, i 29% druge generacije). U SAD-u taj broj se svodi na 16,9%. Najmanji broj visokoobrazovanih iseljenika studija navodi za zemlje njemačkog govornog područja. Veći fokus u ovim zemljama je na radnom odnosu, tako da bh. iseljenici u Austriji imaju natprosječnu stopu zaposlenosti, od 85,1%, a tek 2,15% njih ima visoko obrazovanje.

Također negativni podaci se tiču organiziranosti bh. iseljeništva, gdje se procjenjuje da je tek 1% iseljeništva uključeno u organizacije, čime su postojeća udruženja ograničeno u njihovom kapacitetu.

S obzirom na veliku bh. dijasporu i još uvijek snažne veze sa zemljom porijekla, novčane doznake iz bh. iseljeništva u Bosnu i Hercegovinu su izrazito visoke. Prema procjenama Svjetske banke, one iznose na godišnjem nivou između 1,5 i 1,8 milijarde eura – što predstavlja 10 do 15% BDP-a u BiH – samo je Centralna banka BiH za 2014. zabilježila lične transfere u iznosu od 1,2 milijarde eura. Procjena je da pored ovoga broja, veliki dio doznaka dolazi neformalnim kanalima.

€ 1,5 - 1,8 Mrd.

Novčane doznake iz bh. iseljeništva u BiH

10-15%

Udio novčanih doznaka u BDP-u BiH

Štednja bh. iseljeništva godišnje iznosi nekoliko milijardi eura. Jedno istraživane za potrebe Austrijske razvojne banke je zabilježilo da su bh. iseljenici u ovoj zemlji 2008. godine u BiH poslali 161 miliona eura, dok su istovremeno u bankama Austrije uštedili između 350 i 480 miliona eura.

 Sukladno tome, postavlja se pitanje i investicijskog potencijala bh. dijaspore. Iako 25% njih iskaziva želju za investiranjem u BiH, samo je 6% investiralo u BiH, kako pokazuju istraživanja. S obzirom da preko 80% onih koji namjeravaju investirati u BiH, to žele učiniti u njihova rodna mjesta,

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je uspostavilo nekoliko programa u sklopu kojih se daje potpora lokalnim upravama da stvore uslove za saradnju sa iseljenicima u cilju investiranja i razvoja na lokalnom nivou.