Pravni fakultet i Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu u subotu će održati čas sjećanja na egipatsko-američkog profesora Mahmouda Cherifa Bassiounija, čovjeka koji se smatra prvakom pravde i ocem međunarodnog krivičnog prava, javlja Anadolija.

Bassiouni je u 79. godini umro 25. septembra ove godine, a čas sjećanja na eksperta i borca za ljudska prava održat će se sutra na Pravnom fakultetu u Sarajevu s početkom u 10 sati.

Pored njegovog velikog doprinosa na polju međunarodnog krivičnog, javnog i islamskog prava te uspostavi međunarodnog krivičnog pravosuđa, povod za čas sjećanja na Bessiounija, profesora emeritusa američkog Univerziteta DePaul, je i njegov doprinos u dokumentiranju zločina počinjenih na području Bosne i Hercegovine u periodu od 1992. do 1995. godine.

Kao šef komisije Ujedinjenih nacija predvodio je tim istražitelja zločina na području bivše Jugoslavije početkom 90-ih godina prošlog vijeka. Iako suočen s nedostatkom sredstava, Bassiouni je vlastitim izvorima osigurao najmanje 800.000 dolara i omogućio istragu na terenu koja je rezultirala opsežnim izvještajem o zločinima u BiH koji je potkrijepljen sa 65.000 stranica izvornog i 3.300 dodatnog dokaznog materijala.

O koliko obimnom materijalu je riječ pokazuje činjenica da je iz Chicaga u Hag transportiran teretnim kontejnerom, a korišten je u podizanju optužnica protiv najodgovornijih političkih i vojnih figura poput Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića, Ratka Mladića i drugih.

Njegov tim je otkrio 151 masovnu grobnicu i posebno se bavio istraživanjem masovnog silovanja muslimanskih žena, kao sredstvom provođenja sistematske politike etničkog čišćenja.

Bio je među najzaslužnijim pravnim stručnjacima za osnivanje tribunala u Hagu, Međunarodnog krivičnog suda (MKS) i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a 1999. godine bio je nominiran i za Nobelovu nagradu.

U Chicagu je 1990. godine osnovao Međunarodni institut za ljudska prava, jedan od prvih te vrste u svijetu, a danas mnoge sudije o njemu govore kao o inspirativnom učitelju.

Uporedo s akademskom karijerom, radio je i u čak 22 komisije i tijela Ujedinjenih nacija. Iako nije bio sudija i tužilac pri UN-u, marljivo je radio na prikupljanju dokaza o zločinima u mnogim ratnim zonama.

Tokom misija nije mario za rizik po vlastiti život. Preživio je snajperski napad na njegovu letjelicu iznad Sarajeva, kao i granatiranje hotela u kojem je odsjeo u glavnom gradu BiH koji je bio pod opsadom. Izbjegao je bombaški napad u iračkoj Faludži.

U intervjuu za “Chicago Sun-Times“ Bassiouni je 1999. godine kazao da je misija istraživanja zločina u BiH za njega bila veoma teška s emotivnog aspekta, a posebno razgovori sa žrtvama silovanja. Dodao je da je uvjeren kako je srčani udar, koji je preživio 1995. godine, bio posljedica tog teškog iskustva.

O liku i djelu Bassiounija u subotu će na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu govoriti nastavnici i saradnici Univerziteta te pozvani gosti. Moderator skupa će biti Ehlimana Memišević s Pravnog fakulteta u Sarajevu.

Između ostalih, prisutnima će se obratiti dekanesa Pravnog fakulteta Hajrija Sijarčić-Čović, dekan Fakulteta islamskih nauka Zuhdija Hasanović, redovni profesor i prodekan za naučnoistraživački rad Pravnog fakulteta Fikret Karčić i profesor Fakulteta islamskih nauka i direktor Centra za napredne studije Ahmed Alibašić.