Knjiga Jadranka Prlića u tri svezka "Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne I.-III." te knjiga Mate Arlovića o pravnoj prirodi tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne - "The Croatian Community of Herzeg-Bosnia and the (re)organisation of Bosnia and Herzegovina" -predstavljene su u četvrtak u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu, prenijela je Hina.

O knjigama su govorili direktor Hrvatskoga dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata u BiH Željko Raguž, historičar Mladen Ančić i direktor Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor.

Željko Raguž je kazao kako knjiga Jadranka Prlića na više od tri hiljade stranica sažima cjelokupnu historiju tzv. Hrvatske Republike Herceg Bosne.  

U knjizi se, istakao je Raguž, Prlić bavi „nedjelotvornostima Evrope kad su u pitanju nacionalna pitanja u BiH“, a i „bezobraštinom političkog Sarajeva“.

Međutim, u okvirima međunarodne zajednice, ocijenio je Raguž, naknadno su prihvaćene ideje tzv. Herceg Bosne i važnost mišljenja Banditerove komisije na mirovnoj konferenciji u Haagu.  

Prlić analizira situacije koje su postale, kako su rekli, dio bošnjačke političke propagande i narativa, kao što  je politika Armije BiH koja je, kazao je, protjerivala Hrvate, a istodobno ih optuživala za progon Bošnjaka, napomenuo je Raguž dodavši kako je s područja tzv. Herceg Bosne otišlo oko 100 hiljada 'nehrvata', dok je s područja Republike Srpske i područja pod nadzorom Armije BiH nestalo više od milion, odnosno, po oko 500 hiljada 'nesrba' i 'nebošnjaka'.

Po Raguževim riječima, „Prlić registrira više od 300 bošnjačkih logora“, u kojima je navodno boravilo više od 14 hiljada Hrvata. Čak „50 Hrvata stradalo je na način da su im odrubljene glave“, rekao je ocijenivši kako Prlić kroz politički objektivan i činjenično utemeljen način argumentira svoje teze.

Za rad na ovoj knjizi koristio je svu dostupnu i domaću i međunarodnu literaturu, posebice izvješća UN-ovih izaslanika, napomenuo je Raguž.  

Prvi svezak knjige "Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne I.-III." sadržajno je strukturiran u dva poglavlja. U prvom poglavlju obrađena je neovisnost BiH i utemeljenje HVO-a, dok autor u drugom poglavlju obrađuje djelovanje HZ HB-e i njezinu legalnost.  

Drugi svezak  knjige također je podijeljen na dva dijela. U prvom dijelu obrađuje djelovanje institucija izvršne vlasti HZ HB-e dok u drugom poglavlju obrađuje hrvatsko-muslimanski sukob.  

U prvom poglavlju trećega sveska Prlić je obradio posljedice hrvatsko-muslimanskog sukoba dok je u drugom dijelu obradio tzv. HR HB-a i njezinu integraciju u Federaciju i daytonsku BiH.

 Zašto bi zakonska obveza i odgovornost bila zabranjena Hrvatima u BiH?

U svojoj knjizi "Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine", (Novi informator, Zagreb 2017.) sudija Ustavnoga suda Republike Hrvatske Mato Arlović je temeljito pokazao kako su svi ustavnopravni akti (Ustav SFRJ, Ustav BiH te ustavi svih socijalističkih republika i autonomnih pokrajina u bivšoj SFRJ) garantirali pravo na obranu kao osobno i kolektivno pravo građana i njihovih asocijacija. Neodaziv na obranu zemlje i neispunjenje te dužnosti, istaknuo je Arlović, podlijegao je kaznenopravnom progonu i kaznenoj odgovornosti.

Naglasio je i kako je Ustav SR BiH propisao pravo općinama da mogu međusobno sarađivati te da se mogu udruživati u gradske i regionalne zajednice radi ostvarivanja zajedničkih interesa i potreba. Po sili samoga Ustava postojanje zajedničkoga interesa neupitno je kad postoji potreba obrane slobode, napomenuo je upitavši: Zašto bi onda ta zakonska obveza i odgovornost bila zabranjena Hrvatima u BiH koji su se povezali u odbrani od agresije?

Istakao je kako tzv. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna nikad nije donijela niti jedan pravni ili drugi akt iz kojeg bi proizlazilo da negira vlast BiH, prihvaća neku drugu vlast, npr. vlast Republike Hrvatske, niti je bilo kojim pravnim dokumentom negirala ustavnopravni poredak BiH.  

Knjiga „Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine“ (385 str.) podijeljena je na 16 poglavlja, u kojima autor nakon uvodne studije piše o državi, ustavnoj državi i društvenom razvitku (konstitucionalizaciji), specifičnostima osamostaljenja BiH, okolnostima koje su prethodile uspostavi tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, osnivanju tzv. Herceg-Bosne, o tomu je li tzv. Herceg-Bosna državna zajednica u postupku odvajanja od BiH i pripajanju Hrvatskoj ili je riječ o regionalnoj zajednici općina u sklopu BiH.

Govori o ustavnopravnoj i političkoj situaciji u RBiH od međunarodnoga priznanja do Washingtonskih i Daytonskih sporazuma, o odnosu Hrvatske prema BiH te pitanju osamostaljenja, odvajanja i pripajanja tzv. Herceg-Bosne Hrvatskoj, o određenim pravnim pitanjima tzv. HZ HB, o pravnom statusu tzv. Herceg-Bosne i međunarodnoj zajednici u traganju za prihvatljivim rješenjem ukupne krize u BiH, Washingtonskim i Daytonskim sporazumima, o ne/održivosti ustrojstvenih jedinica BiH nakon Washingtonskih i Daytonskih sporazuma i tzv.  Hrvatske zajednice (Republike) Herceg Bosne te o ustavnopravnom položaju postdaytonske BiH s prijedlozima kako dalje.  

U sklopu predstavljanja nakladništva Hrvatskoga memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskoga rata predstavljena je i knjiga "Dokumenti RSK", niz knjiga memoarskih zapisa iz Domovinskoga rata te fotomonografije i znanstvene studije.