Visoki predstavnik je predstavio svoj 52. redovni izvještaj o provedbi Mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini, te je pozdravio odluku Vijeća sigurnosti da produži izvršni mandat vojnih snaga Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Inzko je rekao da su neki pozitivni koraci primijećeni u posljednjih šest mjeseci od njegovog posljednjeg izvještaja. Radi se na ispunjavanju upitnika Evropske komisije. U septembru se Bosna i Hercegovina pridružila Sporazumu o Transportnoj zajednici sa EU, zajedno sa pet drugih zemalja regije, što će stvoriti bolje uvjete za infrastrukturne projekte.

Međutim, Inzko je dodao da se slaže s nedavnom ocjenom ministara vanjskih poslova EU da „retorika podjela, zasnovana na prošlosti, i preuranjene predizborne aktivnosti usporavaju tempo reformi i utječu na političku klimu.“

Visoki predstavnik je također istaknuo potrebu da se osigura neometano provođenje općih izbora 2018., kao i implementacija izbornih rezultata. Pozvao je stranke i nadležne institucije da rade na ostvarenju tog cilja.

Dodao je da svjedočimo "generalnijem dugoročnom trendu, a to je da oni na vlasti sve manje poštuju vladavinu prava.“ Istovremeno, građani se suočavaju sa „korupcijom u političkom sistemu, glomaznom javnom sektoru i pružanju osnovnih usluga građanima.“

Visoki predstavnik je posebno skrenuo pažnju na izjave i aktivnosti vlasti Republike Srpske koje se suprotstavljaju autoritetu državnih institucija, uključujući i pravosuđe.

Ističući da „Dejtonski mirovni sporazum definira Bosnu i Hercegovinu kao državu koja se rukovodi vladavinom prava,“ Inzko je rekao da međunarodna zajednica treba da se „ponovo angažira i intenzivira rad na jačanju vladavine prava, između ostalog i kroz snažnije antikorupcijske napore.“

On je Vijeću sigurnosti opisao „snažan otpor grupe odlučnih učenika i drugih građana svih nacionalnosti“ prošle godine kada su političari predložili segregaciju bošnjačkih i hrvatskih srednjoškolaca u Jajcu. „Taj primjer nas podsjeća da među građanima postoji želja za socijalnom i institucionalnom integracijom, i za primjenom evropskih standarda“, dodajući da međunarodna zajednica mora nastaviti podržavati građane koji „rade na unapređenju vlastite zemlje“, saopćeno je iz OHR-a.

OHR: Odluka iz 2015. godine problematična jer je izvan nadležnosti RS-a

OHR je upoznat sa današnjom odlukom Narodne skupštine Republike Srpske kojom je van snage stavljena odluka o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužiteljstvu BiH iz 2015. godine, i o ovlastima i odlukama visokog predstavnika.

Kako je navedeno u izvještaju koji je visoki predstavnik podnio Vijeću sigurnosti UN-a, odluka iz 2015. godine bila je problematična s obzirom na to da je nastojala rješavati pitanja koja su izvan nadležnosti Republike Srpske.

Odluka je predstavljala otvoreno osporavanje suvereniteta Bosne i Hercegovine i kršenje obaveza i dužnosti koje Republika Srpska ima na osnovu Aneksa 4. i Aneksa 10. Općeg okvirnog sporazuma za mir, navodi se u saopćenju iz OHR-a.

OHR brinu i neki drugi zaključci doneseni na današnjoj sjednici NSRS, posebno oni koji traže ponovno uvođenje odluke o referendumu "čim bude postignut konsenzus svih značajnih političkih subjekata u RS" te podršku za inicijativu o građanskoj peticiji na istu temu.

U vezi s tim, visoki predstavnik želi istaći da vlasti RS imaju pravo organizirati referendume samo o pitanjima koja spadaju u njihove ustavne nadležnosti.

Nadalje, visoki predstavnik želi ponoviti da, u skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir, bh. entiteti zakonski postoje samo na temelju Ustava BiH i nemaju pravo miješati se u isključive nadležnosti institucija BiH.

Visoki predstavnik poziva sve organe vlasti u BiH da se zajedno i konstruktivno angažiraju kako bi se osiguralo jačanje i nezavisan rad pravosudnih institucija na svim nivoima.