Piše: Halil Šetka

Bez saglasnosti državnih organa BiH, bh. entitet RS i  Republika Hrvatska su prije nekoliko dana potpisali “međunarodni sporazum” za snabdijevanje plinom rafinerije u Bosanskom Brodu, a potpis na protokolu su stavili ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić i ministar zaštite okoliša i energetike Hrvatske Tomislav Ćorić, prenosi bh. informativni servis INS.

Zbog mogućnosti koja im se ukazala da glume državu, predstavnici Vlade RS su početak realizacije projekta “Snabdijevanje prirodnim gasom krajnjeg kupca – Rafinerije nafte Brod” označili gotovo historijskim činom, dok su pojedini predstavnici državne vlasti u Sarajevu poručili da je sporazum pravno ništavan jer u Ustavu BiH jasno stoji da entiteti mogu sklapati sporazume s državama i međunarodnim organizacijama samo uz pristanak Parlamentarne skupštine BiH.

Zbog toga je za očekivati i  hitno reagovanje Vijeća ministara BiH  koje očigledno neće imati izbora osim da stavi moratorijum na ovaj fantomski „međudržavni protokol“   te  potomto jasno i nedvosmisleno predočiti i drugoj, odnosno trećoj zainteresiranoj strani u ovoj priči, Republici Hrvatskoj.

Hoće li tako doista i biti u ovom momentu je teško reći, ali bi  bez svake sumnje moralo jer  očito miješanje u unutrašnje stvari susjedne države u ovom slučaju nije ni stvar slučaja, a pogotovo nepoznavanja problematike.

Naši izvori tvrde da su detalji ovog sporazuma dogovoreni tokom nedavne posjete predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Moskvi. Tačnije, potpisani sporazum je samo djelić plana o odnosima Rusije i Hrvatske.

„Agrokor“ je omča za hrvatsku politiku i ekonomiju koju, s jedne strane, čvrsto drži Moskva pa se Zagrebu nije igrati s posljedicama ove afere. S druge strane, INA je izgubila arbitražni spor sa mađarskim MOL-om,m i to odlukom Švicarskog saveznog suda, što se opet predstavlja kako politički, tako i ekonomski krah službenog Zagreba.

Ali, krah može spriječiti Moskva, koja im uticaj i u MOL-u, a svesrdno obećava pomoći INA-u i nudi planove za rafinerije u Rijeci i Sisku.

S treće strane, Rusima su važne i Ploče, a kada se govori o Pločama, govori se i o Pelješkom mostu.

Kako je Zagreb došao u poziciju da zavisi od Moskve i zašto tvrdoglavo nastoji uvući Ruse dublje na Balkan – nadajući se da preko BiH može raščistiti svoje ekonomske i političke gubitke, treba prije svega pitati Brisel, i to funkcionere koji sjede u EU i NATO zdanjima belgijskog glavnog grada.

Nakon posjete hrvatske predsjednice Moskvi mogu se čuti mišljenja da Kolinda-Kitarović zapravo ruši premijera Andreja Plenkovića. Zvuči moguće, sve što Zagreb radi zbilja je vrlo balkanski, a u skladu s novim pristupima Moskve EU i NATO integracijama.   Jednostavnije rečeno Moskva tako postaje sine qua non (uslov bez kojeg se ništa ne može uraditi) za bh. EU i NATO integracije.

Što je naročito zanimljivo, naši izvori tvrde da su zbog detalja razgovora između Kolinde Grabar Kitarović i Vladimira Putina, a naročito zbog Pelješkog mosta, zabrinutost izrazili i predstavnici NATO saveza koji ne zaboravljaju da bh. teritorij Neum još jedini nije pod ingerencijom i nadzorom ove vojno-političke alijanse.

 (Autor je bosanskohercegovački novinar koji živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama i urednik portala Kliker.info)