Pred članovima Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u subotu (8. jula) će se, pored ostalog, naći odluka o muftijstvima, prema kojoj bi se broj muftijstava povećao, dok bi neka muftijstva dobila šire ovlasti, saznaje INS.

Tako bi pored tuzlanskog, bihćakog, banjalučkog, goraždanskog, mostarskog, sarajevskog, travničkog, zeničkog, vojnog muftije, te muftiluka u Sloveniji, Srbiji (sa sjedištem u Novom Pazaru) i Hrvatskoj, postojala još tri muftijstva.

Odluka bi trebala stupiti na snagu usvajanjem na Saboru.

Prije svega, riječ je o muftijstvu sa sjedištem u Njemačkoj. To bi u osnovi bilo muftijstvo za veći dio Evrope. Naime, taj muftiluk bi, ukoliko odluka bude i  usvojena, obuhvaćao područja djelovanja krovnih organizacija Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, te Austriji, Švicarskoj, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Finskoj, Beneluksu, kao i područja drugih evropskih zemalja, osim domovinskih zemalja.

Pored ovog, iznimno je važno muftijstvo u Sjedinjenim Američkim Državama koje će obuhvatati krovne organizacije Islamske zajednice Bošnjaka u Sjevernoj Americi, dok bi muftiluk sa sjedištem u Australiji bio nadležan za krovne organizacije Islamske zajednice Australije.

Ovo je, kako je INS-u pojašnjeno iz izvora u IZBiH, značajan iskorak u smislu bolje organizacije Islamske zajednice u BiH van domovine.

Da se radi o praktičnoj potrebi vjernika u dijaspori svjedoči i činjenica da je ovo pitanje na posljednjoj sjednici Sabora, 14. maja, postavio i Alija Džekić, član Sabora IZBiH iz Sjeverne Amerike. On je, između ostalog, podsjetio da je za narednu godinu planirano otvaranje još tri džamije u Sjevernoj Americi. Čak 60 džemata ima objekte vrijedne oko 150 miliona maraka, a zekat izdvajaju oko 1,5 milion KM. Uplate 1.200 kurbane, a odazivaju se i na sergije. On je zato upitao vrh IZBiH kada će se pravilnik o srednjem nivou ponovo naći na raspravi tako da se, kako je naglasio, regulira i status svih dijasporalnih zajednica.