„Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki:
A kto je ta šta je ta da prostiš
Gdje li je ta
Odakle je
Kuda je
Ta
Bosna
Rekti

A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:
Bosna da prostiš jedna zemlja imade
I posna i bosa da prostiš
I hladna i gladna
I k tomu još
Da prostiš
Prkosna
Od
Sna“

Autor ovih nenadmašnih, tako snažnih stihova, duboko urezanih u sjećanje naše domovine i sve što ona jeste, Mehmedalija Mak Dizdar, zasigurno najveći bosanskohercegovački pjesnik, rođen je na današnji dan prije tačno 100 godina, prenosi bh. informativni servis INS.

Bit će to prilika da se baci novo svjetlo na stvaralaštvo čovjeka koji je ovaj svijet napustio prije 46 godina, ostavljajući nam "Kamenog spavača“ i "Modru rijeku", djela koja se smatraju najznačajnijim poetskim tvorevinama 20. stoljeća na našim prostorima. Iza njega su ostali još „Okrutnosti kruga“ (1960), „Koljena za madonu“, „Minijature“, „Ostrva“...

Dizdar se školovao u Sarajevu gdje je i živio do svoje smrti, 14. jula 1971. godine. Prvu zbirku objavio je sa 19 godina. Bila je to "Vidovopoljska noć".

Mak se i prije punoljetstva bavio novinarstvom, a pripadao je naprednom socijalnom pokretu.

Odmah početkom Drugog svjetskog rata njemačko-ustaška okupatorska vlast uskraćuje mu mogućnost javnog djelovanja, a on se priključuje ilegalnom oslobodilačkom pokretu. Pred sami kraj rata, neuspješna policijska potjera za Makom i njegovim starijim bratom Hamidom, takođe uglednim pojesnikom i pripadnikom pokreta otpora, završava zvjerskim premlaćivanjem trećeg brata i odvođenjem u logor Jasenovac, smrt majke i najmlađe sestre. Mak se nikada nije oporavio od ovog zločina, „noseći stradanje svoje porodice kao vlastiti grijeh, kao bolest i tešku ranu do kraja svoga života“.

Nakon rata se vratio novinarstvu. Radio je i kao urednik u Tanjugu. Osnovao izdavačku kuću.

Zbirka "Kameni spavač", objavljena 1966. godine, vrhunac je Makova stvaralaštva i jedan od najznačajnijih događaja u cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj i duhovnoj historiji. No, da se radi i o djelu sa dubokim političkim korjenima, porukama i mogućim posljedicama, prvi su prepoznali baš neprijetelji onoga što je Mak otkrivao, argumentirao i zagovarao.

"Kameni spavač" je, ispravno, protumačen kao silan podstrek i temelj u elaboriranju i dokazivanju bosanskohercegovačkog historijskog i duhovnog identiteta, autohtone bosanske historije, državnosti, prava na prošlost i budućnost. Pojava epohalnog Makova djela, "Starih bosanskih tekstova", antologije srednjovjekovne bosanske pismenosti, sa još bjelodanijim i istaknutijim probosanskim kontekstom dolilo je ulje na lomaču koja je odvajkada žarila i još gori za paljevinu zemlje Bosne, piše Historija.ba.

Godine 1971. objavio je poetsku zbirku “Modra rijeka”, sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala "evropskom pjesmom".

Poema je to koja se i danas uči u školama i koja nadahjnjuje. Uprkos tome, proganjan i napada. Na koncu, Mak Dizdar je svoju ljubav prema toj „zemlji koja imade“ platio životom, na vrlo podmukao, ali i okrutan način.  Te iste godine, 14. jula, Mak je zauvijek otišao... Jer, „valja nama preko rijeke“.

Akademik Muhamed Filipović, nazvao je njegovu smrt psihoumorstvom.

Manifestacija pod nazivom “Mak Dizdar – prvih stotinu godina” bit će organizirana od danas, 17. do 21. oktobra u Sarajevu upravo povodom obilježavanja 100 godina od rođenja pjesnika koji je ostavio nemjerljiv trag na kulturnoj sceni BiH.

Na Maka Dizdara će podsjetiti oni koji su inspirirani njegovim radom, te će kroz bogat program – akademiju, međunarodnu naučnu konferenciju, promociju knjiga, dodjelu nagrada, radionice i predavanja, predstaviti i reinterpretirati bogato Dizdarovo književno stvaralaštvo.

Projekt “Mak Dizdar: prvih stotinu godina” odvija se još od početka ove godine, a u tom periodu smo obilježili 100. godišnjicu rođenja Maka Dizdara u Zenici, Gradačcu, Mostaru, Stocu, Novom Pazaru, Banja Luci i Splitu, pa čak i u glavnom gradu Indonezije Džakarti.

Centralne manifestacije ovog projekta planirane su na sam dan, ili nedugo nakon dana rođenja Maka Dizdara, 17. oktobar, u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine i mjestu gdje je Dizdar proveo najveći dio svog života.

U saradnji sa Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, Bošnjačkim institutom - Fondacijom Adila Zulfikarpašića i Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu, pripremili smo zaista bogat program na koji srdačno pozivamo sve ljubitelje Dizdareve poezije“.

Historijski muzej BiH će tako 17. oktobra otvoriti biblioteku te institucije i izložbu MAKKAM, a bit će predstavljena i skulptura Fragmenti spomenika Maku Dozdaru Adisa Fejzića, te izložba “Mak Dizdar – prvih 100 godina”. U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH bit će upriličena premijera filma “Mak” i razgovor s autorom Amarildom Gutićem.

Također će u okviru programa Sarajevski dani poezije u Bošnjačkom institutu 19. oktobra biti organizirano pjesničko večer posvećeno Maku Dizdaru pod nazivom “Pjesnici o Maku Dizdaru”, a oratori će biti Nenad Tanović, Hadžem Hajdarević, Abdulah Sidran, Asim Kujović.

Promocija časopisa “Behar” i specijalnog broja Preporodovog žurnala bit će upriličena 21. oktobra u Mikser Houseu. Projekt “Mak Dizdar: prvih stotinu godina” podržali su Federalno ministarstvo nauke i obrazovanja, Fondacija za muzičke, scenske i likovne djelatnosti FBiH, Ministarstvo kulture Kantona Sarajevo, Općina Centar, Kabinet potpredsjednika FBiH Milana Dunovića i Međunarodna kulturna manifestacija “Zeničko proljeće”.