Povodom obilježavanja 40 godina Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu (FIN) na danas održanoj svečanosti poručeno je kako ova visokoškolska ustanova uživa respekt i na Istoku i na Zapadu.

Svečanosti održanoj u prostorijama FIN -a prisustvovao je veliki broj istaknutih ličnosti iz političkog i vjerskog života BiH i regije, penosi Anadolija.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kazao je kako je počastvovan što prisustvuje godišnjici osnivanja jedne od najznačajnijih visokoškolskih ustanova koja je imala nezamjenjivu ulogu u reafirmaciji nacionalnih i vjerskih prava Bošnjaka na ovim prostorima.

Ova institucija, prema njegovim riječima, nije ostala samo u okvirima BiH nego je postala prepoznatljiva i u regionalnim okvirima, a u zadnje vrijeme se o njoj sve više na najljepši način priča i u Briselu i u drugim evropskim prijestolnicama.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je rekao kako se za Fakultet islamskih nauka može se pravom reći da je nastao kao rezultat "ukupnih napora našeg naroda da nakon Drugog svjetskog rata učvrsti svoj duhovni i potvrdi svoj nacionalni identitet".

"No, ne radi se ovdje samo o potvrđivanju vlastitog identiteta već i o narastanju svijesti o potrebi izgradnje institucija koje će moći uspješno voditi brigu o narodu i njegovim korijenima. S obzirom na to da je svaki govor o institucijama i ustanovama ujedno i govor o ljudima u kojima se zametnula ideja njihova nastanka, valja nam tim ljudima odati puno poštovanje. Ponekad nam se čini da su politički, intelektualni i vjerski predstavnici našeg naroda djelovali odvojeno u nekim strateškim pitanjima. No, bez političkih odluka ništa se u društvenoj zbilji jednog vremena ne može zametnuti, a bez duhovnih i intelektualnih napora to se ne može materijalizirati i održati da traje", pojasnio je Kavazović. 

Istakao je da je "naš narod kroz instituciju Islamske zajednice uspio materijalizirati ovu ideju i dovesti je do ovoga što ona danas jeste". 

"A danas je to dom iz kojeg dolazi svjetlost čistog monoteizma, nauke o životu i bivstvovanju. Danas se ovdje raspravlja o Bogu, o religiji i religijama, o prošlosti i sadašnjosti, o modalitetima budućnosti, o pojedinačnom i kolektivnom. Danas se ovdje govori o našem duhovnom habitusu, o našem ovdje i sada, kako na ovim prostorima tako i u širem evropskom i svjetskom kontekstu. Stoga, ovo nije samo godišnjica Fakulteta islamskih nauka. Ovo je i svjedočantvo da smo čvrsto opredijeljeni da ostanemo i brižno čuvamo našu baštinu i duhovnost, da zgradu našeg zajedništva koju su gradili naši preci čuvamo i očuvamo čitavom i čvrstom za one koji dolaze poslije nas i koji će je u miru nastaviti čuvati", naglasio je reis Kavazović.

Iskrene čestitke

Iskrene čestitke FIN-u uputili su i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić koji je istakao da je FIN  jedna od najznačajnijih visokoškolskih ustanova koja je imala nezamjenjivu ulogu u reafirmaciji nacionalnih i vjerskih prava Bošnjaka na ovim prostorima, a danas je to respektabilna ustanova koja ima poseban akademski status u regionalnim, evropskim i svjetskim univerzitetskim prijestolnicama.

Također je i rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj u  obraćanju istakao da je FIN glavna okosnica islama i islamske misli na ovim prostorima te da ako je išta sačuvalo bošnjački narod kroz historiju, onda je to vjera u jednog Stvoritelja, ali da ta vjera ne bi imala toliki utjecaj i važnost za čovjeka vjernika da nije imala svoje uporište upravo u ovakvim institucijama kao što je Gazi Husrev-begova medresa i Biblioteka te kasnije i islamski teološki fakultet.

Dodijeljena priznanja

Na svečanosti su dodijeljena priznanja i zahvalnice prijateljima fakulteta i to Muharemu Avdispahiću, bivšem rektoru UNSA, generalnom direktoru vakufa Turske dr. Adnanu Ertenu, Vakufskoj direkciji, Rifatu ef. Fejziću, prof.dr. Stefanu Schreineru, Hasanu Atli, Ibrahimu Hadžibajriću, Džemalu Salispahiću, Fehimu Škaljiću, Mustafi Resiću, porodici rahmetli Nusreta Halačevića, rahm. Muhamedu ef. Salkić.

Također, dodijeljena su priznanja istaknutim aluministima, među kojima su Husein ef. Kavazović, Enes Ljevaković, Dževad Hodžić, Hasan Džilo, Nedžad Grabus, Mevlud Dudić, Aziz ef. Hasanović, Sead ef. Seljubac, Behija Mulaosmanović-Durmišević, Vahid ef. Fazlović, Muharem ef. Omerdić, Nedžad Ibrahimi, Sulejman ef.Čeliković, Safet ef. Karaman, Salih Dervić, Šefko Tinjak, Lamija Vatreš-Mehmedić, Nermina Baljević, Mina Pleh, Irma Šaljić i brojni drugi. Prof. dr. Džemaludin Latić ranije je obavijestio javnost da odbija primiti priznanje.