Razgovarao: Faruk VELE

Hafiz Husejn ef. Čajlaković, poznati bosanskohercegovački imam, hafiz i vaiz, kazao je u razgovoru za INS u povodu večerašnjeg nastupanja Hidžretske 1439. godine da smo mi svi muhadžiri.

"Mi smo svi muhadžiri, jer svi se Allahu vraćamo... Samo neko zna ko kuda ide, a neko ne. Blago onome ko zna kuda ide i ko učini Hidžru u ime Allaha", kaže ef. Čajlaković.

Čajlaković spada među najpoznatije i najomiljenije bosanske vaize, govornike. Putuje po džematima u BiH i dijaspori. Predavanja je držao u bosanskim džematima u Americi, Njemačkoj i Švicarskoj. Autor je velikog broja knjiga sa islamskom tematikom. Snimio je nekoliko CD i DVD-ova sa svojim govorima.

"Hidžra je morala da se desi, to je Božiji kader, odredba. U pozadini je Allahov projekt Hidžre. Nakon duge historije čovječanstva, od Adema a. s.do Muhameda a. s., Božji poslanici nisu imali ništa institucionalizirano, organizirano, neki sistem. Pozivali su u vjeru na svoj način, rodbinu, poznanike itd. Muhamed a. s. je u početku djelovao na isti način u smislu halki u Mekki. Bilo je onih koji su tu dolazili, primali islam, tajno, javno... Nastali su i problemi. Jer, nije to bilo rješenje za stvaranje jedne globalne zajednice, jednog sistema života. Da bi se nešto uradilo morala se naći pogodna teritorija, formirati ummet, kreirati novi sistem života. To je Hidžra", govori naš sagovornik.

Upravo zbog toga je bila potrebna Medina. Hidžra, kaže on, nije samo učinjena da se muslimani sklonu od mučenja, već historijski preokret načina života - sa jednog neorganiziranog u organizirani način života. Hidžra je jedno čišćenje...

"Allah je odredio da Poslanik a. s. pripremi teren sa dva dogovora. Pazite, on nije išao napamet u Hidžru. Nije ono natjera te neko, pa bježiš i kud stigneš, kao što danas idu ljudi iz Mijanmara u Bangladeš i kao što su naši ljudi morali da bježe. Hidžra je bila ciljano preseljenje, ne samo da bi imali bolje uvjete života, već da bi se formirala zajednica, država, ummet. Kad se to formira onda postoje pravila. Tada se stvara Medinski ustav, dakle, organizacija... Bez sistema ne može nijedna kuća, nijedna firma, ne može ni saobraćaj funkcionirati ako nema nekih pravila. Moraju postojati sistem i institucije", objašnjava Čajlaković.

Tada se, podsjeća, prvi put u Kur'anu objavljuje i organizirana borba.

"Dešava se Bitka na Bedru, Uhud, Hendek... Ranije su se pejgamberi borili i ubijani su, ali nikada do tada borba nije bila organizirana, već se uvijek sve dešavalo spontano. Dakle, i u Mekki se živjelo spontano, a u Medini skontano, po pravilima. Osim toga, kako je hazreti Omer rekao, Hidžra je malo prosijala sljedbenike Muhameda a. s., između onog što valja i ne valja. Kao kad imaš zlato i škart. Ko je bio spreman u ime Boga da ide u Medinu i da napusti sve, bio je siguran i provjeren. Poslanik je znao s kim ima posla. S takvim ljudima je mogao da krene preko mora, svuda, kako su ashabi sami govorili: «Spremni smo ići s tobom, nećemo te izdati». Krenuo je s ljudima koji su bili spremni život dati za islam", govori Čajlaković.

Još je jedan važan zaokret donijela Hidžra.

"Uspostavljeno je bratstvo po vjeri. Prvi put u historiji vjera je na prvom mjestu. Prvo islam pa nacija. Ona objedinjuje sve vjere, stvara bratstvo po vjeri, a ne krvi. To je ojačalo islamski ummet i stvorilo najjaču svjetsku silu. Vjera je bila iznad svega! Vidite, danas ima više muslimana nearapa nego Arapa. Od 1,2 milijarde samo je oko 80 miliona Arapa. Zamisli milijardu muslimana nisu Arapi! Najviše je drugih opcija, a najmanje Arapa, što se danas može vidjeti i na hadžu", dodaje hafiz, te nastavlja:

"To je ta mudrost. Zato su kasnije muslimani mogli, kako je Allah obećao poslaniku Muhamedu a.s., da se vrate u Mekku i osvoje ju bez borbe. To je snaga. To već nisu čobani, beduini, već jedna civilizacija. Od beduina je islam, a uz pomoć i Hidžre, učinio velike ljude. Poslije toga se za njih saznalo širom svijeta. Zato je Hidžra najveća prekretnica u historiji islama i u ukupnoj islamskoj povijesti, ali i jedan od najvažnijih događaja u povijesti čovječanstva".

Vertikalna i horizontala

Hidžra je, nastavlja uvaženi hafiz, horizontala koja nas uči kako hoditi po Zemlji, ko nas treba voditi, ko je stručan i da moraju postojati pravila i zakon, dok Miradž, koji se u Poslanikovom život desio prije Hidžre, vertikala i put ka Bogu.

"To su dva različita putovanja. Vertikalna i horzontala. Miradž vjernik postiže kroz namaz, kako nas uči Poslanik a.s., dok nas Hidžra ući načinu života na Zemlji. To su institucije, sistem, ustav... nema života bez toga. Tako je islam objedinio ljude", zaključuje hafiz Čajlaković.

"Zemlja je moja prostrana"

Većina ljudi se, veli na kraju, seli radi lakšeg dunjalučkog života, ali ko se iseli radi vjere bit će proživljen sa Isa a.s.

"Vidite, niko se od nas se neće moći braniti tvrdnjama da nije mogao biti dobar vjernik zbog pritisaka, stege... Bog je rekao: «Moja je Zemlja prostrana, što se nisi iselio?!». Nemoćni, žene, starci, djeca... mogu imati opravdanje, ostali ne", kazao je Čajlaković.