Piše: Senad Omerašević

U Sarajevu se dešava građevinski bum. I u gradskim, ali i u ostalim općinama, cvjeta gradnja – kranovi su na svakom horizontu. U ovom trenutku aktivno je stotinjak gradilišta, a desetak je onih velikih s objektima od 50, 100, pa i blizu 200.000 kvadratnih metara. Sve ove objekte karakterizira to da su stambeni.

Neki se ističu spratnošću od 12, 14 ili 20 spratova, nekoliko ih ima po 22, a jedan od njih, onaj koji gradi kompanija Tihomira Brajkovića, čak 23 sprata. Dakle, u Sarajevu je u toku izgradnja nekoliko hiljada novih stanova u velikom broju zgrada visoke spratnosti. Ipak, fokus javnosti je na „Kvadrantu C“ Marijin dvor, koji je definiran kao poslovna zona. Zašto je tako?

Sarajevo i urbani razvoj

Izgradnja stambenih objekata investitorima je izuzetna poslovna prilika – donosi veliku i brzu zaradu. S druge strane, ovakvi projekti vrlo brzo postaju opterećenje zbog utjecaja na, prije svega, komunalnu i saobraćajnu infrastrukturu. Nasuprot njima su poslovni kompleksi, koji sa sobom nose znatno manje opterećenje infrastrukture, ali imaju izuzetnu i dugoročnu razvojnu komponentu.

Ipak, primjer „Kvadranta C“ pokazuje da je u Sarajevu lakše, ali i prihvatljivije graditi velike stambene komplekse nego manje poslovne, diplomatske ili one namijenjene kulturi. Kao da postoji pravilo: što je veći stambeni kompleks, o njemu se u javnosti manje govori. Ili: što se više govori o razvojnim projektima, manji je fokus na stanogradnji, prenosi Hayat.

U planskoj dokumentaciji Sarajeva, koja datira još iz 1980-ih godina, „Kvadrant C“ je definiran kao poslovna zona, a širi prostor kao onaj na kojem je moguća i dozvoljena gradnja višespratnica. „Kvadrant C“, barem njegov značajan dio, danas predstavlja jedan od najneuređenijih dijelova Sarajeva. Tu se nalaze ruševne barake, oronule zgrade, neuređeni parkinzi i neugledne površine. Namjera da se ovaj dio Sarajeva „oživi“ i pretvori u modernu obrazovno kulturno diplomatsko poslovnu cjelinu iskazana je još 2015. godine. Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana Gradsko vijeće Sarajeva usvojilo je prije tačno deset godina.

Uslijedile su višegodišnje procedure usvajanja nacrta, prijedloga, javnih rasprava, korekcija planova, crtanja i križanja nacrtanog. Konačno, nadležna institucija – Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo – uputila je Gradskom vijeću finalnu verziju Regulacionog plana za „Kvadrant C“, Marijin dvor.

Iako se očekuje da Regulacioni plan bude usvojen, njegovu izradu pratilo je prebrojavanje objekata, spratova, parking mjesta, saobraćajnica i puteljaka. U konačnom prijedlogu nema objekata od 13, 15, 20 ili 23 sprata. Također, nema stambenih zgrada. Svi planirani objekti imaju najmanje 80% planirane površine za poslovne, diplomatske ili muzejske namjene.

Postavlja se pitanje: Bi li „Kvadrant C“ odavno bio izgrađen visokim stambenim zgradama da su vlasnici nekretnina neke druge osobe?

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.

Napomena: Stavovi izneseni u tekstu odražavaju mišljenje autora teksta, a ne nužno i stavove Bh. informaitvnog servisa INS.