U nedjelju, 2. novembra 2025. godine, u Čapljini je održana manifestacija koja bi u svakoj pravnoj i civiliziranoj državi izazvala trenutnu reakciju pravosuđa. Umjesto da se sjećanje usmjeri ka žrtvama, u Čapljini se slavio lik i djelo presuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka — čovjeka koji je pravosnažnom presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju označen kao jedan od učesnika udruženog zločinačkog poduhvata protiv Bosne i Hercegovine i njenih građana.

Pod nelegalnim zastavama i neustavnim simbolima, okupljeni su otkrili spomen-obilježje čovjeku osuđenom za najteže zločine protiv čovječnosti. Taj čin nije samo moralni poraz jedne zajednice, već i otvoreno kršenje zakona države Bosne i Hercegovine.

Jasno definisano krivično djelo

Član 145a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine nedvosmisleno propisuje da će se kaznom zatvora od najmanje tri godine kazniti svako ko „dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju licu osuđenom pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča takvo lice“.
Upravo to se desilo u Čapljini. Time je, pored moralne, napravljena i pravna povreda — javno i demonstrativno.

Vrijeđanje žrtava i pokušaj revizije historije

Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) oštro je reagovao, ističući da se radi o „direktnom kršenju zakona Bosne i Hercegovine, vrijeđanju međunarodnih presuda i otvorenom izazivanju nacionalne i vjerske netrpeljivosti“.
Kako navode, ovakvi događaji predstavljaju anticivilizacijski čin koji vrijeđa žrtve i ugrožava javni red i mir, ne samo u BiH, već i u cijelom regionu.

Podsjetimo, u presudama tzv. „Haškoj šestorci“, Pretresno i Žalbeno vijeće Haškog tribunala utvrdilo je postojanje udruženog zločinačkog poduhvata u kojem je para-državna tvorevina Herceg-Bosna bila rezultat agresije na međunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu. Cilj tog projekta bio je stvaranje hrvatskog entiteta i njegovo eventualno pripajanje Hrvatskoj. Na toj platformi počinjeni su brojni zločini nad Bošnjacima – autohtonim narodom ove zemlje. To su činjenice, pravno dokazane i potvrđene u međunarodnim sudnicama.

Izostanak reakcije institucija – tihi pristanak na bezakonje

Posebno zabrinjava izostanak reakcije državnih i entitetskih institucija. Dok se u Čapljini otkrivaju spomenici zločincima, Tužilaštvo BiH i nadležni organi šute.
IGK najavljuje pokretanje krivične prijave protiv organizatora i finansijera manifestacije, te zahtijeva hitnu reakciju Tužilaštva BiH, Tužilaštva Federacije BiH i Tužilaštva Hercegovačko–Neretvanskog kantona. Uz to, od zakonodavne i izvršne vlasti traži se jasna, javna osuda događaja.

IGK je o svemu obavijestio i Vladu Kanade te kanadske institucije i organizacije za zaštitu ljudskih prava — jer, kako navode, negiranje presuda međunarodnih sudova i glorifikacija zločinaca predstavljaju prijetnju univerzalnim principima pravde i civilizacijskih vrijednosti.

Sjećanje koje dijeli, a ne spaja

Manifestacija u Čapljini nije čin pijeteta, već poruka duboko suprotna ideji pomirenja. To je pokušaj prekrajanja istorije, ponižavanje žrtava i nastavak političkog projekta koji je u devedesetima srušio mostove između naroda.

Bosna i Hercegovina, ako želi biti država prava, mora reagovati — jer šutnja pred veličanjem zločina uvijek znači pristanak na njih.