Danas se obilježava 33. godišnjice stradanja 34 civila bošnjačke nacionalnosti u Jezeru. Tim povodom govorio je dr. Amir Kliko, ugledni historičar i istraživač zločina protiv čovječnosti.

Zločin koji se dogodio u junu 1992. godine još uvijek nije dobio pravosudni epilog dostojan žrtava, a tek nedavno je Fond za humanitarno pravo iz Beograda podnio krivičnu prijavu protiv Milorada Vukaševića, komandant 1. partizanske brigade u vrijeme kada su civili odvedeni i ubijeni. O tim zločinima se, nažalost, rijetko govori, a još rjeđe se procesuiraju oni koji su za njih odgovorni.

Ratni zločini počinjeni u Jezeru i okolici zaslužuju punu pažnju javnosti, institucija i međunarodne zajednice. Prof. dr. Amir Kliko ukazuje na sistemski nemar i politički oportunizam koji omogućavaju nekažnjivost, ali i ističe ulogu pojedinaca i organizacija koje, uprkos svemu, ne dozvoljavaju da istina bude zaboravljena.

U razgovoru za Jajce Online, prof. Kliko govori o značaju ove prijave, o širem kontekstu nekažnjenih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, o ulozi institucija, te o tome zašto su zločini u Jezeru sramotno zanemareni i gotovo izbrisani iz kolektivnog pamćenja.

Fond za humanitarno pravo podnio je krivičnu prijavu protiv Milorada Vukaševića za zločine nad 34 civila u Jezeru juna 1992. godine. Šta ovaj korak znači za borbu protiv nekažnjivosti za ratne zločine, posebno jer niko još nije odgovarao njih?

KLIKO: Iako je taj korak veoma zakašnjel u odnosu na vrijeme kada su počinjeni ti ratni zločini nad jezerskim Bošnjacima – za šta nije odgovoran Fond za humanitarno pravo – on znači mnogo. Za kašnjenje su odgovorni organi i institucije Bosne i Hercegovine koji se bave istraživanjem ratnih zločina, pronalascima zločinaca i njihovim sudskim procesuiranjem. Takve organe i institucije imamo još iz ratnih vremena.

Sistem za istraživanje ratnih zločina, pronalazak i krivično gonjenje zločinaca je uspostavljen, od policijskih istražnih organa preko tužilaštava do do sudova. Ali, očito je da ne funkcioniše baš najbolje, a to je do kadrova koji su angažovani u njemu. Ako uzmemo za primjer spomenute ratne zločine u Jezeru 2. i 3. juna, možemo reći da je upotpunosti zakazao.

Da nije tako, tužbu protiv Milorada Vukaševića podnijele bi nadležne institucije Bosne i Hercegovine, a ne Fond za humanitarno pravo kojem možemo zahvaliti što je napravio taj korak, kako ste to nazvali. Vukašević je bio komandant 1. partizanske brigade. Tako se zvala ta jedinica u vrijeme počinjena ratnih zločina u Jezeru, ali i na ostatku prostora u njenoj zoni odgovornosti dok je on njome komandovao. Zona odgovornosti 1. partizanske brigade bila je od Veričkog kamena iznad Šerića do Šipova. Tačno se zna u kojem vremenu je Vukašević bio njen komandant i koji su zločini počinjeni u tom periodu u njenoj zoni odgovornosti.

Svakako da on nije odgovoran za sve počinjene zločine i druge oblike nasilja prema bošnjačkom i hrvatskom civilnom stanovništvu na teritoriji koji je ona držala pod svojom kontrolom ili opsadom (Jajce), ali jeste za one koje su počinili vojnici njegove brigade i drugih jedinica koji su joj bili potčinjeni. Vukašević je bio komandant 1. partizanske brigade i 27. maja, dana kada su artiljerijski napadnuta jajačka gradska i prigradska civilna naselja. Optužnica protiv njega mora obuhvatiti i te zločine.

Za sudski proces protiv njega važno pitanje bit će – u kojem je periodu komandovao 1. partizanskom brigadom? U nekim dokumentima 1. partizanske brigade – nastalim u kasnijem vremenu u odnosu na proljeće 1992. i kada je već bila preimenovana u 1. krajišku, odnosno pješadijsku brigadu (često se spominje i kao 1. šipovačka) – navodi se da je bio njen komandant do 19. maja 1992, odnosno do transformacije JNA u VRS. Vjerovatno će se njegova odbrana pozivati na takve dokumente što će biti pokušaj svaljivanja krivice na Slavka Ćulića koji je od njega preuzeo dužnost komandanta brigade. Međutim, postoje dokumenti, izvještaji 1. partizanske brigade, koji dokazuju da je komandovao i poslije 27. maja.

Prvenstveno mislim na dokumente i izvještaje koje je on potpisivao. Milorad Ćirko, jedan od komandanata bataljona te brigade i član njene komande, u svojoj knjizi “Ratni put boraca Šipova 1991-1996.” navodi da je Vukašević bio komandant brigade do jula 1992. godine. Dakle, optužnica bi trebala zahvatiti sve zločine počinjene u zoni odgovornosti 1. partizanske brigade u vremenu njegovog komandovanja, kako na teritoriji koju je držala pod svojom kontrolom tako i one počinjene prema jajačkim civilima na teritoriji pod kontrolom ARBiH i HVO.

Mislim na žrtve granatiranja i snajperskog djelovanja. Važno je napomenuti da je među jezerskim žrtavama 2. i 3. juna nekoliko djece sa svojim porodicama. Zločini nad djecom, bez obzira koje su nacionalne i vjerske pripadnosti, su posebno monstrouzni i sudovi bi trebali radi toga biti mnogo strožiji u izricanju kazni njihovim počiniocima.

Kompletan intervju pročitajte OVDJE.