Dragocjeni rukopis „Mostarskog mushafa“ nakon restauracije ponovo predstavljen bosanskohercegovačkoj javnosti. U okviru programa manifestacije Dani mevluda i zikra sinoć je u Centru za kulturu Grada Mostara upriličena izložba „Tišina papira i odsjaj pera“ prof.dr. Ćazima Hadžimjelića.

Na izložbi je predstavljen rezultat višegodišnjeg rada restauracije i konzervacije rukopisa mushafa neprocjenjive umjetničke i kulturne vrijednosti.

Profesor Hadžimjelić, jedan od rijetkih stručnjaka u Bosni i Hercegovini za konzervaciju artefakata islamske umjetnosti i kaligrafije, predstavljanje rukopisa mushafa, koji je stoljećima čuvan u Mostaru, mostarskim porodicama, džamijama i institucijama ocijenio je historijskim događajem za Bosnu i Hercegovinu i šire okruženje. „Gledano s aspekta islamske kulture i tradicije rukopis spada u sam vrh dragocjenosti na svjetskom nivou.

Zbog toga što ovaj rukopis mushafa ima svoj duboki korijen od samog njegovog nastanka do današnji dana“, istakao je prof.dr. Ćazim Hadžimjelić Po tehnici pisanja, vrstama umjetnosti, iluminacijama rukopis pripada nultoj kategoriji svjetske umjetnosti. „Moje upoznavanje sa ovim rukopisom datira još od prije 15-ak godina iz nekih susreta sa bivšim mostarskim muftijom, kada mi je pokazao i mjesto gdje bio sklonjen, džame gdje je bio izložen neko vrijeme.

Bila mi je želja bila da ga vratimo u prvobitno stanje, da ga zaštitimo, spasimo, konzerviramo i restauriramo i da mu dodijelimo zasluženo mjesto i značaj koji treba da ima. A svakako taj rukopis zavrijeđuje punu pažnju na svjetskom nivou, ne samo na bosansko-hercegovačkom.

Drago mi je da je muftija Dedović iskazao interesovanje i da je na najispravniji način ukazao na njegov značaj, da je pokrenuo inicijativu za restauraciju i konzervaciju i da ovaj rukopis mushafa kroz ovu izložbu predstavimo bosanskohercegovačkoj publici i publici na širim prostorima Evrope i islamskog svijeta“, kazao je Hadžimjelić. Restaurirani i konzerviranu rukopis mostarskog mushafa bez sumnje spada u najdragocjeniju kulturnu nepokretnu baštinu s kojom se može ponositi svaki stanovnike Bosne i Hercegovine.

„Rukopsi treba čuvati. Čak bi bilo poželjno da bude kandidiran na UNESCO-ovu listu baštine. Rukopis, nema potpisnika i ne znamo koga je napisao, ali prema papiru, prema iluminaciji, prema kaligrafiji pripada Memlučkom periodu, znači faktički je star negdje oko 600 godina. Kur’an koji je ispisan na specifičnom, prepariranom papiru, sa tušem koji je posebno napravljen i ukrašen jedinstvenim iluminacijama. koja je tu prisutna. Po mojim stručnim saznanjima, komotno mogu reći da se o njemu mogu izraditi najmanje tri doktorske disertacije“, dodao je Hadžimjelić.

„Islamska zajednica u Mostaru ga je sačuvala do današnjih dana. On je prolazio faze prijašnje konzervacija, restauracija. Primjetno je da su bile neadekvatne, da su neki dijelovi oštećeni ili nedostaju, ali evo sačuvano je nešto što današnje ćemo pokazati publici i čime ćemo se ponositi“, naglasio je. Osim umjetničke rukopis mostarskog mushafa ima i značajnu materijalnu vrijednost. „Kad pogledamo kroz iluminaciju koja je prisutna na samom mushafu i rukopisu, vidimo da su to baš vrhunske iluminacije koje su prisutne, pa kad pogledamo i boje koje su urađene, pigmenti pomiješani sa gumom, arebikom, onda preparaciju papira koji je ručno urađen, debljinu papira i pogotovo ispis u hakah pismu, da je svaki unvan, odnosno početak svakoga poglavlja kur’anskih sura, pa tačke koje se nalaze na krajevima ajeta, đulove (ruže) koji se nalaze sa strane, obilježja ajeta, vidimo da je svaki od njih urađen na poseban način, pa da je kao tinta korišteno 24 karatno zlato koje je prethodno moralo biti istaljeno u posebnoj posudi, da je korišten med sa gumom arebikom i sa želatinom, onda nam postaje jasnije o kako vrijednom rukopisi su se radi“, pojašnjava Hadžimjelić.

U usporedbi sa Sarajevskom Hagadom „Mostarski mushaf“, smatra on, je daleko vrjedniji.

„Teško je govoriti o nekoj materijalnoj vrijednosti, o novcu, o parama koliko to vrijedi. Hagada ima svoju vrijednost, ali ovo je daleko, daleko, daleko vrijednije nego što je sama Hagada. U umjetničkom, pa možemo kazati i estetskom, sa svim iluminacijom i sa svim ostalim“, prokomentirao je. O vrijednosti rukopisa, njegovom značaju procesima konzervacije i restauracije uz profesor Hadžimjelića na izložbi su govorili još prof.dr. Haris Dervišević i mr. Lamija Avdić.

U pozdravnom obraćanju mostarski muftija Salem-ef. Dedović restaurirani mostarski Mushaf ocijenio je kao kontinuirano svjedočanstvo svijesti naših predaka koji nisu žalili ni truda ni imetka kako bi osiguravali i uvakufljavali rijetke primjerke mushafa za mostarske džamije da se iz njih uči, prenosi i tumači Božija Riječi.