Nekadašnji „sluga ratnog zločinca Slobodana Miloševića“, a trenutno na dužnosti Vučićevog predsjednika Odbora za obranu i sigurnost Skupštine Srbije Milovan Drecun izjavio je jučer da je na Kosovu "značajno proširena mreža radikalnih islamista" i da su procjene da ih je u ovom trenutku između 5.000 i 6.000, navode kosovski mediji.

"Mreža radikalnih islamista na Kosovu posljednjih godina je značajno proširena i u zemljopisnom smislu i u ljudskom kapacitetu. Vrši se stalno regrutiranje novih pripadnika na osnovu tog radikalnog tumačenja islama. Pridobijaju se posebno mladi ljudi“, kazao je Drecun za "Kosovo online", koji ovih dana vodi cijelu medijsku kampanju o navodnoj "islamskoj opasnosti".

Precizira da su radikalni islamisti ranije bili prisutni samo u nekim dijelovima Kosova, poput Kačanika i Južne Mitrovice, ali da su se proširili i na zapad, preko Kosovskog pomoravlja sve do Preševa, Bujanovca i Medveđe.

"Ukupno se procjenjuje da je od 5.000 do 6.000 pripadnika tog radikalnog islamističkog pokreta", navodi Drecun.

Naglašava da "radikalni islam trenutno nije toliko vidljiv u javnosti", niti su pripadnici pokreta previše aktivni!?

"Ali iza te nevidljivosti u javnosti oni su veoma prisutni. Uvijek su bila neka rezervna podrška svim planovima Prištine za akcije protiv srpskog naroda“, tvrdi Drecun, prenijeli su i pojedini mediji u BiH.

Zahvaljujući pomoći iz sunitskih i islamskih zemalja, upozorava, počinju da preuzimaju dominaciju u islamskoj zajednici na Kosovu.

"Ono što posebno zabrinjava da radikalni islamisti uz pomoć hodža koje dolaze iz tih sunitskih i islamskih zemalja, Saudijske Arabije, Katara i drugih zemlje preuzimaju postepeno dominaciju u islamskoj zajednici Kosova, ako je već nisu preuzeli. Zapravo, čitava ta grupa radikalnih islamista predstavlja jedan dobar izvor regrutiranja džihadista. To svakako zabrinjava jer je to aktivna formacija“, ističe Drecun.

Naglašava da je u Siriji aktivna vojna formacija "Albanski džemat" u okviru koje je i specijalna borbena grupa "Delta".

"Tamo su radikalni islamisti i s Kosova i Severne Makedonije i iz Albanije", precizira Drecun.

Šta je pozadina ove priče?

Zanimljivo je da se sve ovo dešava u vrijeme dok Priština optužuje službeni Beograd za konkretna teroristička djela. Upad terorističke grupe Milan Radoičića u selu Banjska u općini Zvečan na sjeveru Kosova septembra 2023., kao i u napad na teritoriji općine Zubin Potok na sjeveru Kosova 29. novembra 2024. Tada je, podsjetimo, došlo do eksplozije u kojoj je oštećen kanal Ibar–Lepenac, kojim se vodom snabdijeva više gradova u zemlji, kao i Kosovska energetska korporacija za hlađenje termoelektrana.

Da apsurd bude veći, pojedini mediji koji su prenijeli navode o „islamističkim prijetnjama“ koristili su fotografiju zapaljenog automobila nastalu tokom incidenata na sjeveru Kosova s većinskim srpskim stanovništvom. Istu koju su kosovski mediji poput „Kosova Press“ publicirali istu prilikom upozorenja da "Srbija priprema destabilizirajuće napade" u općinama sa srpskom većinom početkom 2024. godine.

Beograd optužbama za „radikalni islam“ očito želi skrenuti pažnju s konkretnih navoda Prištine te pokušati kompromitirati vladu Albina Kurtija kod nove administracije u Washingtonu i Briselu, a uoči moguće finalizacije pregovora Beograda i Prištine. Beogradske vlasti znaju da se Kurti deklarira kao ateista, ali žele poručiti kako ne može da kontrolira "opasne islamiste", pa se Beograd nudi za pogodnog policajca.

Vrijeme lansiranja kampanje tempirano je s dolaskom Peter Sorensen na dužnost predstavnika Europske unije (EU) za dijalog Srbije i Kosova, inače bivšeg šefa delegacije Unije u našoj zemlji.

U svemu tome vjernici, muslimani, islam, Islamska zajednica, Država Katar i Kraljevina Saudijska Arabija, postaju „kolateralne žrtve“ ciljeva Beograda. Već viđeno.

Ko je Milovan Drecun?

Milovan Drecun rođen je 1957. godine u Vranju (jug Republike Srbije). Fakultet političkih nauka, međunarodni smjer, završio je 1981. godine.

Drecun je radio kao vanjskopolitički urednik u listu „Narodna armija“, glasilu tadašnje Jugoslavenske narodne Armije (JNA). Nakon raspada SFR Jugoslavije 1992. list je preimenovan u „Vojska“. U Radio-televiziju Srbije (RTS) prešao je 1993. i, kao vojno-politički komentator, uglavnom pratio zbivanja na Kosovu.

U vrijeme bombardiranja NATO-a 1999. bio je izvještač RTS s Kosova. Kosovo je napustio s jedinicama Vojske Jugoslavije nakon potpisivanja Vojno-tehničkog sporazuma u Kumanovu, 12. juna 1999. godine.

U biografiji navodi da je poslije NATO bombardiranja bio među prvih osam odlikovanih Ordenom za hrabrost. Sredinom juna 2011. godine postao je član Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića (Miloševićevog ministra propagande, što nije nevažno za ovu priči), te je u više navrata potvrđivan za zastupnika parlamenta Republike Srbije.