U okviru ovogodišnje festivalske teme "Justice?" AJB DOC propituje i aktuelne probleme u bosanskohercegovačkom društvu, javlja Anadolu.

Tako je u okviru panel-diskusije "Nasilje nad ženama", koja je održana u Evropskoj kući u Sarajevu, skrenuta pažnja na jedan od najvećih izazova bosanskohercegovačkog društva.

Kada je riječ o nasilju nad ženama i rodno zasnovanom nasilju, stanje u Bosni i Hercegovini je krajnje zabrinjavajuće, istakla je Jadranka Miličević, feministica, aktivistica i direktorica Fondacije CURE.

Uz katastrofalan odnos društva i institucija prema porastu, ali i sankcionisanju nasilja, Miličević je naglasila da ni na državnom, ni na entitetskim nivoima ne postoji baza podataka o slučajevima nasilja nad ženama. Do podataka, podsjeća, javnost najčešće dolazi kada se zločin ili femicid već dogodi.

"Osim toga, nasilje se i dalje posmatra kao privatna stvar koja se događa unutar porodice ili nečija četiri zida, a ne kao javni društveni problem", rekla je.

Govoreći o zakonskom okviru, Adnan Kadribašić, pravnik, feminista i stručnjak za ravnopravnost spolova, podsjetio je da je on značajno unaprijeđen, dodajući da je veliki broj aktivnosti usmjeren na rad i pokretanje sistema zaštite.

"Istina, zakone treba još malo unaprijediti, ali mnogo veći izazov nam predstavlja širi društveni odgovor, dakle prepoznavanje uzroka, posljedica i dinamike nasilja. Negledanje nasilja kao izolovanog incidenta je nešto što ni društveno, ali ni na nivou profesionalaca još uvijek ne prepoznajemo", istakao je Kadribašić.

Da su napravljeni značajni pomaci i promjene kada je riječ o institucionalnoj zaštiti žrtava nasilja, potvrdila je i Mubera Hodžić-Lemeš, menadžerica Sigurne kuće FLD u Sarajevu, koja duže od dvije decenije radi sa žrtvama nasilja.

"Kada žrtve dođu u Sigurnu kuću, to je rezultat rada sistema. Istina, taj sistem nije savršen, on ima manjkavnosti, ali u slučaju rada Sigurne kuće on djeluje", rekla je Hodžić-Lemeš.

Dio panela posvećen je i medijskom odnosu prema problemu nasilja nad ženama.

"Sve sagovornice s kojima sam sarađivala obrađujući ove teme upoznala sam uz pomoć ili posredstvom institucija. Ako pratimo tu logiku, mogla bih reći da žrtve imaju povjerenja u institucije, ali bih se usudila reći da one i nemaju drugog izbora. Jer, kada se nađu u takvoj situaciji, sve adrese kojima bi se prvo obratile su adrese koje nasilnik već poznaje", rekla je Arduana Pribinja, reporterka Al Jazeere Balkans.

Smatra da je drugo pitanje - zaslužuju li institucije uopće njihovo povjerenje.

"To pitanje nameće slučaj svirepo ubijene Nizame Hećimović koja je prijavila problem i tražila zaštitu, ali su institucije napravile određene propuste", dodala je.

Podsjećajući da su mediji ti koji imaju moć ukazati na problem nasilja nad ženama i utjecati na to kako će javnost percipirati taj problem, Selma Zulić-Šiljak iz Mediacentra Sarajevo je kazala da su evidentni određeni pomaci.

"Ako govorimo o profesionalnim medijima, danas imamo analitičke članke i istraživačke priče te aktualizaciju ovog problema možemo pronaći u sekciji društvo, a ne samo u crnoj hronici. Mediji su zaista napravili značajan pomak, ali i dalje postoji prostor za unapređenje, naročito kada govorimo o neregulisanim elektronskim medijima u kojima ima mnogo izvještaja koji krše sve etičke propise", kazala je Zulić-Šiljak.

Panel je podržan kroz projekt "Žene vode na putu mira i sigurnosti u BiH", a implementira se uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih naroda (PBF) u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Projekt se implementira pod vodstvom rezidentne koordinatorice UN-a u BiH, a zajednički ga provode UN Women, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA).

AJB DOC se održava od 13. do 17. septembra, a Agencija Anadolu je njegov globalni komunikacijski partner.